Stranka Pravo i pravda Mateusza Morawiecka nastoji da iskoristi migraciju u svojoj predizbornoj kampanji, taktiku koja joj je pomogla da preuzme vlast 2015.        Foto: AP

Poljska vladajuća stranka želi na referendumu pitati birače podržavaju li prihvatanje "hiljada ilegalnih imigranata s Bliskog istoka I iz Afrike" kao dio plana preseljenja Evropske unije, rekao je premijer te zemlje, dok njegova konzervativna stranka nastoji održati vlast na oktobarskim parlamentarnim izborima.

Mateusz Morawiecki je najavio referendumsko pitanje u novom videu objavljenom na društvenim mrežama u nedjelju. Pokazalo se da njegova stranka Pravo i pravda nastoji da iskoristi migraciju u svojoj predizbornoj kampanji, taktiku koja joj je pomogla da preuzme vlast 2015.

Poljska trenutno ugošćuje više od milion ukrajinskih izbjeglica, koje su prvenstveno bijelci i kršćani, ali zvaničnici su odavno jasno dali do znanja da muslimane i druge iz različitih kultura smatraju prijetnjom kulturnom identitetu i sigurnosti nacije.

Ministri unutrašnjih poslova EU u junu su podržali plan za podjelu odgovornosti za migrante koji ulaze u Evropu bez dozvole, što je uzrok jedne od najdugotrajnijih političkih kriza u bloku.

Poljska vlada želi održati referendum uporedo s parlamentarnim izborima, zakazanim za 15. oktobar. Morawiecki je rekao da će pitanje glasiti: „Podržavate li prijem hiljada ilegalnih imigranata s Bliskog istoka i iz Afrike u okviru mehanizma prisilnog preseljenja koji je nametnula evropska birokratija?"

Video koji najavljuje pitanje uključuje scene zapaljenih automobila i drugog uličnog nasilja u zapadnoj Evropi. Crnac liže ogroman nož u očiglednom iščekivanju da počini zločin. Lider stranke Jaroslaw Kaczynski je zatim rekao: „Želite li da se to dogodi i u Poljskoj? Želite li prestati biti gospodari vlastite zemlje?”

Opozicioni političar Robert Biedron reagovao je rekavši da je pitanje migracije besmisleno jer učešće u mehanizmu EU nije obavezno i može se zamijeniti drugim oblicima zajedničke odgovornosti, dok bi sama Poljska mogla imati pravo na podršku ili odricanje od svog doprinosa zbog velikog broja ukrajinskih izbjeglica.

Biedron, član Evropskog parlamenta iz stranke Ljevica, objavio je na X platformi, ranije poznatoj kao Twitter, pismo komesarke EU za unutrašnje poslove Ylve Johansson. U njemu ona iznosi uvjete mehanizma premještanja i razloge za traženje izuzeća.

Evropski sistem azila: Najveće političke krize

Lideri su proteklih dana najavili još dva pitanja. Jedan će pitati glasače za stavove o privatizaciji državnih preduzeća, a drugi podržavaju li podizanje starosne granice za odlazak u penziju, koju je Zakon i pravda spustio na 60 godina za žene i 65 za muškarce.

Pitanja su postavljena tako da opozicionu stranku, Građansku platformu, prikažu kao prijetnju interesima Poljaka. Proposlovna i proevropska stranka, koja je vladala od 2007. do 2015. godine, podigla je starosnu granicu za odlazak u penziju tokom svog mandata na vlasti, favorizovala je neke privatizacije i nagovijestila spremnost da prihvati nekoliko hiljada izbjeglica prije nego što izgubi vlast.

Video je usmjeren direktno na lidera Građanske platforme Donalda Tuska, bivšeg predsjednika Evropskog vijeća. "Tusk je najveća prijetnja našoj sigurnosti, on je najveća prijetnja sigurnosti Poljske", rekao je Morawiecki. “Ne dozvolimo da Tusk – kao izaslanik briselskih elita – uništi sigurnost u Poljskoj.”

Evropski sistem azila se urušio prije osam godina nakon što je više od milion ljudi ušlo u blok – većina njih bježeći od sukoba u Siriji – i preplavili su prihvatne kapacitete u Grčkoj i Italiji, u procesu koji je izazvao jednu od najvećih političkih kriza u EU.

Od tada se 27 zemalja EU prepiru oko toga koje zemlje treba da preuzmu odgovornost za ljude koji dolaze bez odobrenja i trebaju li druge članice biti obavezne da im pomognu u tome.

U početku, Poljska nije bila ni zemlja ulaska ni odredišna zemlja za migrante i izbjeglice. Postala je država na prvoj liniji prije dvije godine kada su migranti počeli prelaziti iz Bjelorusije, što evropske vlasti vide kao pokušaj ruskog saveznika da izazove nemir u Poljskoj i drugim evropskim zemljama.

Poljska je odgovorila podizanjem velikog zida na svojoj granici. Nedavno je povećala svoje vojno prisustvo na granici strahujući od porasta migracija i drugih mogućih nestabilnosti.

Pored neslaganja vezanih za migracije, Zakon i pravda su dugo bili u sukobu s EU zbog percepcije bloka da vlada u Varšavi narušava demokratske norme.

TRT Balkan