Južnoafrička Republika pokrenula je značajnu tužbu protiv Izraela pred Međunarodnim sudom pravde (ICJ) – pravosudnim krilom Ujedinjenih naroda – optužujući ga za počinjenje genocidnih djela u Gazi.
Ovo je prvi put da se Izrael suočava sa suđenjem prema UN-ovoj Konvenciji o genocidu.
Ključni argumenti Južnoafričke Republike
Tužba Južnoafričke Republike protiv Izraela pred ICJ-om je usredsređena na optužbu za genocid u Gazi, kako je definisano Konvencijom o genocidu iz 1948. godine.
Ovo je značajan slučaj, ne samo zbog težine optužbi, već i zbog složene prirode dokazivanja genocida u međunarodnom pravnom okviru.
Južnoafrička Republika je dostavila dokument od 84 stranice u kojem se detaljno opisuju izraelska djela za koja vjeruje da predstavljaju genocid, kako je definisano članom II Konvencije o genocidu iz 1948. godine.
Konvencija definiše genocid kao djela počinjena s namjerom da se uništi, u cijelosti ili djelimično, nacionalna, etnička, rasna ili vjerska grupa.
Predstavljajući svoj argument, Južnoafrička Republika je iznijela tvrdnju da akcije Izraela u Gazi direktno odgovaraju ovoj definiciji.
Dokazi o genocidnim djelima
Kamen temeljac slučaja Južnoafričke Republike počiva na mnoštvu dokaza koje su izraelska vlada i vojni zvaničnici ostavili za sobom tokom tekućeg brutalnog rata.
Dokazi koje Južnoafrička Republika tvrdi pokazuju navodne genocidne radnje Izraela. To uključuje veliki broj civilnih žrtava, uništavanje civilne infrastrukture i blokadu koja ograničava osnovne opskrbe Gaze.
Adila Hassim, advokatica koja zastupa Južnoafričku Republiku pred ICJ-em u slučaju protiv Izraela, tvrdila je: "Izrael je rasporedio 6.000 bombi sedmično... Niko nije pošteđen. Čak ni novorođenčad."
Južnoafrički pravni tim je dalje tvrdio da ove radnje dovode do situacije opisane kao "groblje za djecu", ukazujući na ozbiljnost utjecaja na civilno stanovništvo.
Jasna genocidna namjera
Kako bi demonstrirala genocidnu namjeru, Južna Afrika se fokusirala na tumačenje i predstavljanje izjava izraelskih zvaničnika.
Argument je imao za cilj uspostavljanje obrasca ponašanja i retorike koji bi mogli sugerirati namjernu namjeru da se uništi značajan dio palestinskog stanovništva u Gazi, što je ključni uslov za dokazivanje genocida prema međunarodnom pravu.
Ovaj obrazac ponašanja i retorika iznesen je pred sudom pod nizom ključnih, međusobno povezanih argumenata. Prvi je došao uz citiranje direktnih izjava izraelskih lidera nakon 7. oktobra.
Inflamatorne primjedbe
Južnoafrički advokati istakli su konkretne izjave izraelskih lidera, uključujući premijera Benjamina Netanyahua, kao dokaz genocidne namjere.
Naprimjer, oni su se osvrnuli na Netanyahuovo poređenje Palestinaca s Amalekom, biblijskom nacijom označenom za uništenje. Ovo poređenje je protumačeno kao da implicira genocidnu namjeru. Biblijski stih na koji se poziva kaže: „Sada idi i udari Amaleka... ubij i muškarca i ženu, i dijete.“
Kontekstualizacija vojnih akcija
Osim retorike, pravni tim Južnoafričke Republike nastojao je da poveže akcije izraelske vojske u Gazi s ovim izjavama.
Argument je bio da su razmjeri vojne agresije, veliki broj civilnih žrtava i opsežno uništenje civilne infrastrukture bili, i da su u skladu sa navodnom genocidnom namjerom izraženom u zvaničnim izjavama.
Pravni tim je koristio jak i direktan jezik da opiše utjecaj izraelskog rata.
Tvrdi se da su akcije poput neselektivnog bombardovanja i pogubljenja civila, kao i blokada osnovnih zaliha, gurnule Gazu na rub gladi, a mjere ukazuju na namjeru da se uništi značajan dio palestinskog stanovništva.
Južnoafrička Republika je također povukla paralele između situacije u Gazi i historijskih primjera genocida.
Čineći to, oni su imali za cilj da uokvire akcije i izjave izraelskih zvaničnika u šire historijsko razumijevanje onoga što čini genocidno ponašanje.
Ovi argumenti su bili dio šire strategije Južne Afrike da uvjeri ICJ u kršenje Konvencije o genocidu od strane Izraela.
Kompleksna afera
Međutim, važno je napomenuti da je dokazivanje genocidne namjere u međunarodnom pravu složen i izazovan zadatak, koji zahtijeva visok standard dokaza i rigoroznu pravnu kontrolu.
Procjena ICJ-a ovih argumenata uključivat će detaljno ispitivanje i pravne i činjenične osnove tvrdnji Južne Afrike.
Advokati Južne Afrike pokušava to riješiti citirajući konkretne izjave izraelskih zvaničnika, uključujući Netanyahua, koje oni tumače kao dokaz takve namjere.
Slučaj je dodatno otežan činjenicom da je Izrael snažno odbacio ove optužbe, pri čemu su ih izraelski zvaničnici označili kao neosnovane i izjednačili ih sa "krvnom klevetom".
Nadalje, tajming je na strani Južne Afrike i naroda Gaze koji je i dalje bombardovan od izraelske vojske.
To je zato što su postupci MSP-a u takvim slučajevima obično dugi i uključuju detaljno ispitivanje i unakrsno ispitivanje argumenata i dokaza koje su iznijele obje strane.
Šta slijedi?
Ako ICJ presudi u korist Južne Afrike protiv Izraela, neposredni uticaj na Gazu i Palestinu mogao bi biti značajan na nekoliko načina, iako je važno napomenuti da stvarni efekti mogu varirati ovisno o političkim i diplomatskim odgovorima nakon presude.
Za Palestince u Gazi i širu palestinsku zajednicu, presuda u korist Južne Afrike mogla bi poslužiti kao simbolična pobjeda.
To bi se moglo posmatrati kao međunarodno priznanje njihovih pritužbi i patnji, što bi moglo podići moral i pružiti osjećaj pravde.
Takva presuda mogla bi privući više međunarodne pažnje na situaciju u Gazi i palestinsku stvar. To bi moglo dovesti do povećane podrške drugih nacija i međunarodnih organizacija, što bi potencijalno rezultiralo većom humanitarnom pomoći i podrškom Palestincima.
Presuda bi mogla utjecati na dinamiku međunarodne diplomatije u vezi sa izraelsko-palestinskim sukobom. Zemlje i međunarodna tijela bi možda bila sklonija vršenju pritiska na Izrael da promijeni svoju politiku u Gazi i okupiranoj Zapadnoj obali ili da se ponovno uključi u mirovne pregovore.
Presuda bi mogla potaknuti globalno zagovaranje i aktivizam koji podržava palestinska prava. Međunarodne grupe civilnog društva, nevladine organizacije i aktivisti mogli bi tu odluku iskoristiti kao osnovu za intenziviranje svojih kampanja protiv onoga što smatraju nepravdom u Gazi i na okupiranim teritorijama.
Međutim, ključno je razumjeti da je odluka ICJ-a obavezujuća, ali da nema moć provođenja, a njen neposredni praktični utjecaj na teren u Gazi i Palestini može biti ograničen.
Značaj presude u velikoj mjeri zavisio bi od reakcija i djelovanja međunarodne zajednice i uključenih strana.
*Mišljenja izražena u ovom članku su autorova i ne odražavaju nužno uređivačku politiku TRT Balkan.
