Januar 2021. godine je bio deveti ili deseti mjesec nakon uvođenja mjera karantina povezanih s COVID-om. Duža izolacija dovela je do manjeg broja trudnoća, pokazuju rezultati istraživanja. Pad broja novorođenčadi je bio češći u zemljama u kojima su zdravstveni sistemi imali ozbiljnih problema.
Litvanija i Rumunija su zabilježile najveći pad, od 28 posto, odnosno 23 posto, dok je Švedska, koja nije imala mjeru zatvaranja, odnosno karantina, zabilježila uobičajenu stopu nataliteta, pokazalo je istraživanje objavljeno u časopisu "Human Reproduction".
Istraživači ističu da bi rezultati mogli dovesti do "dugoročnih posljedica na demografiju, posebno u zapadnoj Evropi, gdje živi dosta starija populacija".
“Što su karantini bili duži, to je manje trudnoća zabilježeno u ovom periodu, čak i u državama koje nisu bile ozbiljno pogođene pandemijom“, rekao je dr. Leo Pomar iz Univerzitetske bolnice u Lozani, autor spomenute studije.
“Mislimo da je strah parova od zdravstvene i socijalne krize u vrijeme prvog vala COVID-19 doprinio smanjenju broja novorođenčadi devet mjeseci kasnije”, pojasnio je ovaj stručnjak.
Parovi odgađali trudnoću
Mjere socijalnog distanciranja, strah u vezi s virusom te socijalna i ekonomska kriza nastali kao posljedica mogu biti "indirektni faktori koji su imali važnu ulogu u odluci parova da odgode trudnoću", navodi se u istraživanju.
Engleska i Vels su u januaru 2021. godine zabilježili pad nataliteta od 13 posto u poređenju sa januarom 2018. i 2019. godine, dok je broj beba rođenih u Škotskoj smanjen za 14 posto. U Francuskoj i Španiji evidentiran je pad nataliteta od 14 posto, odnosno 23 posto.
U martu 2021. godine broj novorođenčadi se vratio na nivo sličan onome prije pandemije, što je devet do deset mjeseci nakon okončanja mjere karantina, navodi se u istraživanju.
Ali istraživači smatraju da se čini da ovaj oporavak nije mogao kompenzirati pad nataliteta koji je zabilježen dva mjeseca ranije.
"Činjenica da poboljšanje u smislu nataliteta ne nadoknađuje pad zabilježen u januaru 2021. godine mogla bi imati dugoročne posljedice na demografiju, posebno u zapadnoj Evropi, gdje postoji dosta starija populacija", rekao je dr. Pomar.
16 okt. 2022
Karantin – ključni faktor povezan sa padom nataliteta u Evropi
Evropa je zabilježila pad nataliteta od 14 posto u januaru 2021. godine u odnosu na prethodne godine, a takav pad vjerovatno je izazvan prvim talasom pandemije COVID-19, pokazuju najnovija istraživanja.
TRT World
Povezane vijesti
Članci u trendu u ovoj kategoriji
Šta biste još željeli znati?
Popularno
Francuska spisateljica Ernaux dobitnica Nobelove nagrade za književnost
Nobelova nagrada za književnost 2022. godine dodjeljuje se francuskoj autorici Annie Ernaux za hrabrost i kliničku oštrinu kojom otkriva korijene, otuđenja i kolektivna ograničenja ličnog sjećanja, navedeno je u saopćenju Švedske akademije.
Trilateralni sastanak o migracijama u Beogradu: Brojevi su eksplodirali
Srbijanski ministar unutrašnjih poslova Aleksandar Vulin ocenio je da je pritisak na granice ogroman i da se ne radi o humanitarnoj krizi već da je reč o "kriminalnim bandama" koje zloupotrebljavaju težak položaj ljudi i krše sve međunarodne propise.
Putin proglasio ruskim vlasništvom ukrajinsku nuklearnu elektranu Zaporožje
Ruski predsjednik Vladimir Putin potpisao je u srijedu uredbu kojom naređuje ruskoj vladi da formalno preuzme kontrolu nad ukrajinskom nuklearnom elektranom Zaporožje i pretvori je u "saveznu imovinu", objavili su ruski mediji, prenosi AP.
