Strahovanja od umjetne inteligencije (AI) navela su Cambridgeski rječnik da se vrati u 15. stoljeće u potrazi za riječju koja najbolje odražava duh vremena 2026. godine.
Riječ „čovjek“, koju je rječnik proglasio riječju godine, nije samo povratak starom izrazu već i svojevrsna reakcija koja odražava raspravu o tome kako je umjetna inteligencija zamaglila granice između mašina i ljudi.
„Umjetna inteligencija mijenja način na koji govorimo o tome šta znači biti čovjek“, rekao je Colin McIntosh, leksikograf Cambridgeovog rječnika.
„Strahovanja od onoga što bi ljudi mogli izgubiti prepuštanjem vlastitog razmišljanja umjetnoj inteligenciji navela su nas da preispitamo u kojoj mjeri se oslanjamo na nju – od vrhunskih matematičara do učitelja male djece.“
Pridjev izveden iz latinske riječi „humanus“, koji je u upotrebi od 1450-ih godina, Cambridge definiše kao „posjedovanje osobina, mana i osjećanja svojstvenih ljudima, za razliku od bogova, životinja ili mašina“.
Rječnici obično biraju novu riječ – ponekad žargon koji je postao dio svakodnevnog govora – ili postojeću riječ koja je dobila novo značenje.
„Zaista zanimljiv izbor“
U eri ubrzanog razvoja umjetne inteligencije i ozbiljnih upozorenja da bi ona čak mogla uništiti čovječanstvo, riječ „čovjek“ odražava „duh vremena 2026. godine“, izjavila je za novinsku agenciju AFP Francesca Woodward, članica upravnog odbora Univerzitetske izdavačke kuće Cambridge.
Tokom proteklih 12 mjeseci ljudi su „zaista počeli preispitivati šta znači biti čovjek“, posebno zbog zabrinutosti da bi umjetna inteligencija mogla preuzeti njihove poslove, rekla je ona.
„Mislim da se ljudi pokušavaju podsjetiti na to šta znači biti čovjek“, kazala je.
Riječ „čovjek“ nadmašila je druge prijedloge povezane s umjetnom inteligencijom i internetskim svijetom, što odražava veliko globalno interesovanje za način na koji tehnologija mijenja naše živote, rekla je Woodward.
Dodala je da su leksikografi Cambridgeovog rječnika primijetili i sve češću upotrebu riječi „čovjek“ u složenicama poput „human-made“ (koje je napravio čovjek) ili „human author“ (ljudski autor).
Tom McClelland, filozof nauke sa Univerziteta u Cambridgeu, opisao je izbor riječi „čovjek“ kao „zaista zanimljiv jer se naše razumijevanje čovječanstva trenutno mijenja“.
„Pokušavamo razumjeti razliku između ljudskog i umjetnog uma, između živih bića poput nas i umjetnih bića koja stvaramo. Šta nas to izdvaja? Je li to svijest, kreativnost ili suosjećanje?“, rekao je.
Ostali kandidati
Umjetna inteligencija posljednjih je godina imala značajnu ulogu u izboru riječi godine u nekoliko rječnika.
Collinsov rječnik proglasio je „AI“ riječju godine 2023. godine, dok je Cambridge iste godine odabrao riječ „hallucinate“ (halucinirati), aludirajući na sklonost umjetne inteligencije da izmišlja informacije.
Merriam-Webster je prošle godine za riječ godine odabrao „slop“, koja označava nekvalitetan sadržaj proizveden umjetnom inteligencijom, dok se Collins odlučio za izraz „vibe coding“, koji označava metodu razvoja softvera uz pomoć umjetne inteligencije.
„Umjetna inteligencija navodi nas da dublje razmišljamo o tome šta znači biti čovjek“, rekao je suosnivač Microsofta Bill Gates, koji se zalaže za odgovornu upotrebu umjetne inteligencije, komentirajući izbor Cambridgeovog rječnika.
„Mjerilo uspjeha umjetne inteligencije trebalo bi biti to koliko unapređuje ljudske živote.“
Među ostalim kandidatima za riječ godine 2026. bili su „agent“, koji označava sistem umjetne inteligencije sposoban donositi odluke i djelovati bez ljudske kontrole, te „analogue“, koji se odnosi na iskustva ili predmete koji ne uključuju internet ili digitalnu tehnologiju.













