Delegacija Evropske unije u Bosni i Hercegovini potvrdila je da je Evropska komisija obavijestila domaće vlasti o smanjenju indikativnih izdvajanja predviđenih za Bosnu i Hercegovinu u okviru Plana rasta za Zapadni Balkan u iznosu od 10 posto.

Zemlja sada ispunjava uslove za sredstva u vrijednosti do 976,6 miliona eura umjesto 1,085 milijardi eura.

"Centralni element Plana rasta, koji je predmet razmatranja od 2023. godine, jeste Instrument za reforme i rast. Ovo je instrument temeljen na ostvarenom učinku, a osigurava sredstva u zamjenu za provođenje ključnih reformi u nizu oblasti, prvenstveno zelenoj i digitalnoj tranziciji, razvoju privatnog sektora i vladavini prava", navode u saopćenju u subotu iz Delegacije EU u BiH dodavši kako je "prvi korak za povlačenje ovih sredstava da vlasti dostave Evropskoj komisiji listu reformi u formatu Reformske agende, za potrebe usaglašavanja".

"Nažalost, uprkos političkom dogovoru postignutom na Vijeću ministara BiH dana 27. juna, Bosna i Hercegovina ostaje jedina zemlja u regionu čije vlasti nisu uspjele dostaviti usaglašeni i finalizirani nacrt Reformske agende Evropskoj komisiji", dodaje se u saopćenju.

Podsjećaju dok "domaće vlasti nisu finalizirale" dokument, "Albanija, Kosovo, Crna Gora, Sjeverna Makedonija i Srbija su dostavile svoje agende do ljeta 2024. godine, a Komisija ih je odobrila u oktobru 2024. godine".

Upozoravaju kako je od početka bilo jasno da se Instrument za reforme i rast temelji na učinku i rezultatima.

"Naime, partneri koji provedu reforme mogli bi imati koristi od svih dostupnih sredstava, dok bi se oni koji to ne učine mogli suočiti sa smanjenjem predviđenih izdvajanja."

EK naglašava kako Iinstrument za reforme i rast ističe krajem 2027. godine, istovremeno sa sedmogodišnjim EU budžetom te da se taj rok ne može promijeniti.

"EU je više puta upozorila vlasti Bosne i Hercegovine da vrijeme ističe i da bi se zemlja mogla suočiti sa smanjenjem izdvajanja ako se hitno ne preduzmu mjere", dodaje se u saopćenju.

Bosna i Hercegovina i dalje može ostvariti pogodnosti od 976,6 miliona eura u okviru Instrumenta za reforme i rast.

"Ovo je značajan iznos sredstava koji će imati opipljiv efekat na poboljšanja u oblasti transporta, energetike i digitalizacije, u korist svih građana. Sredstva smanjena iz indikativnih izdvajanja ostaju dostupna za svih šest zemalja Zapadnog Balkana, uključujući Bosnu i Hercegovinu, i bit će preraspoređena na osnovu zadovoljavajućeg napretka i ukupnih reformskih rezultata", navodi Evropska komisija. Dodaje kako je Plan rasta za Zapadni Balkan "važna prilika za zemlje regiona da prodube svoju ekonomsku integraciju sa svojim najvećim trgovinskim partnerom – Evropskom unijom – i provedu sveobuhvatne reforme koje će transformirati njihovu poslovnu klimu i privući investicije".

Vlasti Bosne i Hercegovine još jednom su pozvane da što prije finaliziraju dokument Reformska agenda, najavljujući u suprotnom vnova smanjenja u iznosu palniranom za zedmlju.

"Stoga pozivamo vlasti u Bosni i Hercegovini da što prije finaliziraju Reformsku agendu, u korist građana. Vlasti Bosne i Hercegovine obaviještene su da će se, u slučaju da konačna konsolidovana verzija Reformske agende Bosne i Hercegovine ne bude dostavljena Evropskoj komisiji do 30. septembra 2025. godine, primijeniti dalje smanjenje početnih izdvajanja za Bosnu i Hercegovinu za dodatnih 10%."

Dodaje se da EU ostaje lojalan i pouzdan partner BiH, podržavajući integraciju zemlje sa EU i da nastavlja ulagati u projekte koji podržavaju evropski put.

"Ipak, postoji i cijena nepostupanja. Vrijeme je da politički akteri u Bosni i Hercegovini djeluju kako bi iskoristili prilike koje su im dostupne za dobrobit građana", navodi se u saopćenju Delegacije EU u BiH.