Crna Gora neće ustupiti nijedan dio svoje teritorije u pregovorima o razgraničenju s Hrvatskom, ali želi nastaviti razgovore sa Zagrebom i otvorena pitanja riješiti dogovorom ili pred međunarodnim institucijama, poručio je u petak crnogorski ministar vanjskih poslova Ervin Ibrahimović.
Govoreći na susretu s novinarima, na kojem je predstavio prioritete šestomjesečnog predsjedanja Crne Gore Odborom ministara Vijeća Evrope, Ibrahimović je odgovorio na pitanje o odnosima s Hrvatskom.
"Nećemo odstupiti ni za jotu, niti dati i pedalj crnogorskog teritorija", rekao je Ibrahimović.
Podsjetio je da otvorena pitanja između dvije države postoje duže od tri decenije te istakao da ih Crna Gora želi riješiti na osnovu raspoloživih dokumenata. Ukoliko bilateralni pregovori ne daju rezultate, smatra da ne treba isključiti ni obraćanje međunarodnim institucijama.
Potvrdio je da je Podgorica Zagrebu uputila diplomatsku notu kojom traži nastavak pregovora o granici.
"Naše države jesu prijateljske i odgovorno treba da nastavimo rješavanje otvorenih pitanja. Poslali smo notu da želimo nastavak pregovora o granici. Ništa od Boke neće biti dovedeno u pitanje", poručio je crnogorski ministar.
Ibrahimović je naglasio da je Hrvatska doprinijela napretku Crne Gore u pregovorima s Evropskom unijom, podsjetivši da je Podgorica dosad privremeno zatvorila 25 pregovaračkih poglavlja.
Govoreći o evropskim integracijama, ocijenio je da Crna Gora svojim napretkom pokazuje kako je proširenje Evropske unije na zapadni Balkan i dalje ostvarivo. Istakao je da zemlje regije imaju važnu ulogu u evropskoj sigurnosti te da je napredak Crne Gore rezultat provedenih reformi i diplomatskog rada.
Crna Gora od 10. novembra predsjedava Odborom ministara Vijeća Evrope, a njen mandat traje do 12. maja 2027. godine. Među prioritetima predsjedavanja su demokratija, obrazovanje, kultura i mediji, zaštita ljudskih prava, jednakost, vladavina prava i podrška Ukrajini.
Hrvatska je u četvrtak uskratila saglasnost za zatvaranje crnogorskog pregovaračkog poglavlja 15 o energetici. Zagreb se protivi i zatvaranju poglavlja 14 o saobraćajnoj politici te poglavlja 31 o vanjskoj, sigurnosnoj i odbrambenoj politici.
Hrvatska državna sekretarka Andreja Metelko Zgombić objasnila je da su u poglavlju o energetici sporni dokumenti u kojima Crna Gora, prema stavu Hrvatske, određuje svoj epikontinentalni pojas na granici hrvatskog teritorijalnog mora, što je suprotno privremenom režimu razgraničenja iz 2002. godine.
Zagreb od Podgorice traži potvrđivanje nekadašnje republičke granice na kopnu, a spreman je naknadno razgovarati o konačnom razgraničenju na moru.
Crna Gora odbacuje jednostrano utvrđivanje granice i predlaže nastavak bilateralnih pregovora o kopnenom i morskom razgraničenju.
Dvije države imaju i druga otvorena pitanja, među kojima su školski brod "Jadran", obeštećenje bivših zatočenika logora Morinj i pitanje nestalih osoba.
Crna Gora dosad je privremeno zatvorila 25 od ukupno 33 pregovaračka poglavlja, a cilj joj je završiti pregovore do kraja 2026. godine i postati članicom Evropske unije 2028. godine.













