Turski ministar vanjskih poslova Hakan Fidan izjavio je kasno u petak da je jasno kako teroristička organizacija YPG/SDF mijenja svoj stav isključivo „kada se suoči sa silom“.

„Svi vide i znaju da je (YPG/SDF) akter koji mijenja svoj stav samo kada se suoči sa silom, kada se sila primijeni“, rekao je Fidan u intervjuu uživo za turski javni informativni kanal TRT Haber.

„Kao produžetak PKK-a, SDF ima ovu karakterističnu osobinu: nema nikakvu šansu da samostalno nešto postigne dijalogom bez sile ili prijetnje silom. Ili mora vidjeti silu ili se suočiti s prijetnjom sile“, rekao je Fidan, osvrćući se na dešavanja u Siriji.

Naglašavajući da YPG/SDF zauzima beskompromisan stav prema administraciji u Damasku, Fidan je rekao: „Oni kažu: ‘Ako ne prihvatim, pozvat ću druge regionalne i globalne aktere na svoju stranu; s njima sam razvio određene odnose kroz priču o takozvanoj borbi protiv ISIS-a.’ Zbog tog narativa dolazi do sastanaka s nekim senatorima i slično. Također imaju i kontinuirane kontakte s Izraelom.“

Ističući da YPG/SDF mora shvatiti da takvim postupcima ne može ništa postići, Fidan je rekao: „Ovi odnosi vas neće odvesti nikuda. Ono što trebate učiniti jeste tražiti stvarna rješenja s istinskim ljudima ovog regiona.“

„Ovi maksimalistički stavovi, ovi obmanjujući potezi – stalno govoriti da ste za sporazum i dijalog, a u stvarnosti činiti upravo suprotno, ne pomjeriti svoju tvrdu poziciju ni za jedan centimetar – svi vide i znaju da je to akter koji mijenja stav samo kada vidi silu ili kada se sila primijeni“, dodao je.

Fidan je naveo da je od samog početka govorio kako su nadležne jedinice, turske obavještajne službe i diplomate to pitanje prenijele svojim sagovornicima.

„To prenose SDF-u, to prenose Sirijcima, ali, nažalost, baš kao što smo od početka predviđali, nije došlo ni do kakve promjene. Sada smo počeli doživljavati i proces koji je započeo u Halepu“, rekao je. „Vjerujem da će se ovaj proces, ako Bog da, uskoro završiti, da će ta paralelna struktura nestati i da će doći dan kada će jedna država u Halepu početi pružati usluge svim svojim građanima, bez obzira na etničku pripadnost, kroz jedinstveni sistem državnih institucija. To je ono što treba da se desi.“

Navodeći da je model integracije izuzetno realističan projekat, Fidan je rekao da je ono što nije realno „nespremnost PKK-a da uđe u taj proces“.

„Preference, stavovi i prijedlozi rješenja koje iznose Sjedinjene Američke Države i regionalni akteri, uključujući Turkiye, jesu važni, ali ponavljam još jednom: put kojim se može ići bez pribjegavanja nasilju je jasan, i jasno je šta treba učiniti“, rekao je, dodajući da se ciljevi zemalja regiona i ciljevi SAD-a u Siriji podudaraju.

„Jedino se Izrael ne podudara. Izrael je trenutno entitet koji svoju sigurnost osigurava strategijom ‘zavadi pa vladaj’, držeći okolne zemlje slabima“, rekao je.

Ukazujući da je to suprotno realnostima regiona, Fidan je rekao da, ukoliko Tel Aviv želi istinsko zbližavanje s regionom, mora tako i postupati.

„Ako im je zaista stalo do budućnosti Kurda i njihove dobrobiti, moraju stati uz kvalifikovana, istinska, mirovna rješenja koja ih neće dodatno pretvarati u neprijatelje naroda i država regiona“, rekao je.

Navodeći da nema potrebe prolaziti kroz dodatna iskušenja i da YPG/SDF sada mora napustiti svoj dosadašnji kurs, Fidan je rekao: „Sada bi trebali doći na liniju koja se mora slijediti putem mira i dijaloga.“

Govoreći o drugoj fazi primirja u Pojasu Gaze, Fidan je rekao: „U ovom trenutku čekamo izjavu Sjedinjenih Američkih Država, zajedno s nama, koji koordiniramo ovaj proces. Postoje razmjene mišljenja. Postoje određeni mehanizmi.“

„U suštini vidimo da su pitanja vezana za Gazu, Palestinu i Hamas završena, ali Izrael stalno pokušava zadržati pitanje na drugačijoj tački, iznoseći nove uslove i nove zahtjeve“, rekao je.

O dešavanjima u Iranu, Fidan je rekao da definitivno vidi „da se završetak kakav Izrael očekuje neće desiti. Iranski narod zna oko kojeg pitanja, za koga i u kojoj mjeri treba pokazati reakciju“.

Rekao je da je izraelska obavještajna služba otvoreno pozivala Irance na pobunu, ali da se iransko društvo, uprkos unutrašnjim razlikama, ujedinjuje suočeno s vanjskim prijetnjama.

Naglasio je da Turkiye želi da iranski narod ne bude povrijeđen i da se problemi s SAD-om i Zapadom rješavaju putem pregovora.

Odgovarajući na pitanje o mogućem prekidu vatre između Rusije i Ukrajine, Fidan je rekao: „Kao rezultat napora, trenutno smo bliže prekidu vatre nego ikada ranije. Ovo je najbliži trenutak, ali kada gledate iz ugla idealizma – jesmo li zaista veoma blizu?“

Fidan je rekao da svaki sporazum neće biti samo između Ukrajine i Rusije, već i mirovni sporazum između Evrope i Rusije.

Naveo je da je Evropi potrebna američka garancija za mir s Rusijom, te da su američki zvaničnici rekli kako to mogu garantovati do određene mjere.

Odgovarajući na pitanje kako Turkiye gleda na istovremeno hapšenje predsjednika Venezuele Nicolása Madura i američke zračne napade na tu zemlju, Fidan je rekao da je Ankara pratila dešavanja mnogo prije samog hapšenja.

„Amerika je već počela koristiti silu, a kasnije neuspjeh pregovora između njih u jednom trenutku nije zaustavio ovaj rat i, nažalost, doveo je do tog neželjenog incidenta“, rekao je.

Navodeći da očekuje da se u 2026. godini počnu ostvarivati konkretni rezultati u oblastima na kojima se radi u odnosima Turkiye i SAD-a, Fidan je rekao da to uključuje sankcije CAATSA – američki zakon usmjeren protiv Irana, Rusije i Sjeverne Koreje – kao i slučaj Halkbanke, u kojem se turska banka optužuje da je pomagala Iranu u zaobilaženju američkih sankcija.

Izrazivši da se bilježi napredak ka rješavanju i drugih sankcionih dosjea, rekao je: „Posebno vidim da će povećanje trgovine ići pozitivnijim tokom. Regionalna solidarnost je izuzetno važna.“

Navodeći da neke američke politike mogu imati indirektne posljedice, rekao je: „Pred nama je pitanje Grenlanda. Dešavanja u međunarodnim odnosima procjenjujem kroz prizmu njihovih mogućih refleksija na nas. Moramo gledati kako scenariji koji se mogu desiti u Grenlandu mogu direktno ili indirektno utjecati na Turkiye.“

„Ova situacija može donijeti ozbiljan teret i napetosti Evropi, evropskoj sigurnosnoj arhitekturi i transatlantskim odnosima“, dodao je.