Transplanatacija za svakog pacijenta znači novi život, rekao je ravnatelj KBC-a Zagreb Fran Borovečki na konferenciji za novinare. Među 1152 transplantacije u posljednjih deset godina u toj najvećoj hrvatskoj bolnici bile su 232 transplantacije srca, 193 transplantacije jetre, 35 transplantacije pluća i 692 transplantacije bubrega.   

Voditeljica Odjela za koordinaciju transplantacija i eksplantacija Jasna Brezak rekla je da je u Hrvatskoj prošle godine bilo 300 ljudi koji su zahvaljujući transplantaciji dobili priliku za novi život, a na važnost donatorskog programa ukazao je i Željko Kaštelan, predstojnik Klinike za urologiju.

"Prva transplantacija u našoj ustanovi bila je 1973. Do danas smo obavili oko 2500 transplantacija bubrega. Prošle godine u našem je centru obavljeno 60 transplantacija, od ukupno 139 u Hrvatskoj. Ove godine broj je nešto manji, ali u protekla tri dana obavili smo pet uspješnih transplantacija bubrega", istaknuo je Kaštelan.

Kazao je i da rade simultane transplantacije više organa, primjerice, srca i bubrega ili jetre, što pokazuje odličnu suradnju između timova. 

Predstojnik Klinike za bolesti srca i krvnih žila Davor Miličić rekao je da su prošle godine obavili 28 transplantacija srca te da su jedina ustanova gdje se rade i transplantacije srca u djece. Prošle godine Hrvatska je bila prva u Europi po broju transplantacija srca na milijun stanovnika – višestruko bolja od nekih vrlo razvijenih zemalja, dodao je.

Naglasio je da se broj transplantacija znatno povećao od ulaska Hrvatske 2017. u Eurotransplant, međunarodnu organizaciju za razmjenu organa.

Godine 2021. pokrenut je novi program transplantacije jetre za odrasle jer nismo bili zadovoljni prijašnjim rezultatima, rekao je predstojnik Klinike za kirurgiju Davor Mijatović. Kaže kako su od 1990. do 2021. godine presađene 122 jetre, a 130 od 2021. do ožujka ove godine, što je ogroman napredak.

Program transplantacije pluća najmlađi je program u KBC-u Zagreb. Dr. Lora Radman iz Klinike za plućne bolesti rekla je da se transplantacijom pluća počelo 2021. godine. "Najveći broj transplantacija imali smo 2021. i 2022. godine, njih 12. "Ove godine zasad smo obavili četiri. Suočavamo se s velikim problemom nedostatka donora pa hvala svim donorima i njihovim obiteljima", kazala je.

Pluća su, naglasila je, specifičan organ jer moraju odgovarati po veličini, a često su oštećena kod teško bolesnih pacijenata, što ih čini nepogodnima za transplantaciju. 

Pacijenti u Hrvatskoj spadaju među privilegirane jer najkraće čekaju na organe, a oni dolaze iz osam zemalja članica Eurotransplanta – Njemačke, Austrije, Slovenije, Nizozemske, Belgije, Luksemburga, Mađarske i Hrvatske, rečeno je.