U subotu rano ujutro u Zagreb je sletio čarter-let sa 166 putnika, većinom hrvatskih državljana, dok su u ranim jutarnjim satima na aerodrom Brnik u Sloveniji sletjela dva aviona sa slovenskim državljanima.

Evakuacija stotina građana Hrvatske i Slovenije s Bliskog istoka organizovana je zbog pogoršane sigurnosne situacije nakon američko-izraelskih napada na Iran, a preostali hrvatski i slovenački državljani bit će vraćeni kući u narednim letovima.

Charter let u organizaciji Vlade i Ministarstva vanjskih i evropskih poslova Hrvatske iz Dubaija sletio je u subotu rano ujutro u Zagreb sa 166 putnika s Bliskog istoka, od kojih su velika većina hrvatski državljani.

S Bliskog istoka se time dosad vratilo gotovo 600 hrvatskih državljana koji su se ondje zatekli usred američko-izraelskog rata s Iranom. Još jedan let s hrvatskim državljanima trebao bi u subotu navečer stići iz Rijada.

Šesti i sedmi avion s evakuisanim slovenskim državljanima, koji su u petak poletjeli iz Dubaija i Omana, sletjeli su na aerodrom Brnič u ranim jutarnjim satima. Ovo su bili posljednji evakuacijski letovi koje je država organizovala iz Dubaija i Omana, saopćio je Vladin ured za komunikacije.

Budući da su u posljednjim letovima, pored Slovenaca, bili i evropski državljani, tačan broj evakuisanih slovenačkih državljana bit će poznat nakon završetka evakuacije, saopćili su. Prema njihovim uvjeravanjima, vlada i nadležne službe rade na tome da se preostali slovenački državljani što prije sigurno vrate kući.

Prvi avion sa slovenskim putnicima stigao je na aerodrom Brniš u srijedu navečer iz omanskog glavnog grada Muskata, gdje su prethodno prevezeni autobusima iz Dubaija. U četvrtak su sletjela dva aviona FlyDubaija, koji su stigli iz Dubaija, i drugi avion iz Muskata. U petak ujutro na aerodrom Brnik sletio je peti avion sa slovenačkim državljanima, a popodne još jedan avion kompanije FlyDubai. Ovaj let nije organizovala država, već se navodno radilo o komercijalnom letu.

Tenzije na Bliskom istoku su eskalirale otkako su Sjedinjene Američke Države i Izrael pokrenuli veliki napad na Iran 28. februara, u kojem je ubijeno više od 1.000 ljudi, uključujući iranskog vrhovnog vođu Alija Khameneija, više od 150 učenica i visokopozicionirane vojne zvaničnike.

Iran je uzvratio vlastitim širokim baražnim napadima usmjerenim na američke baze, diplomatske objekte i vojno osoblje širom regije, kao i na više izraelskih gradova. Napadi su nastavili eskalirati.