Nakon gotovo godinu promišljene opreznosti poslije pada režima Al-Assada u decembru 2024. godine, Kina je poslala signale toplijeg približavanja novoj sirijskoj vladi pod predsjednikom Ahmedom al-Sharaaom.

Historijski posjet sirijskog ministra vanjskih poslova Asaada al-Shaibanija Pekingu označio je prekretnicu, ističući rastuće povjerenje Pekinga u Damask i njegov potencijal kao pouzdanog partnera u ekonomskom razvoju.

„Kina je spremna aktivno razmotriti učešće u ekonomskoj rekonstrukciji Sirije“, navodi se u saopćenju Ministarstva vanjskih poslova Kine nakon sastanka na visokom nivou.

Gotovo godinu vodeći svjetski razvojni finansijer imao je rezervisan pristup prema novoj Siriji, ograničavajući kontakte na niske nivoe te se suzdržavajući od značajnijih diplomatskih i ekonomskih obaveza.

Ta oprezna era sada izgleda kao da se privodi kraju, budući da je Peking poručio da je „voljan“ sarađivati s međunarodnim partnerima kako bi pomogao Siriji da postigne stabilnost.

Recep T. Teke, stručnjak za levantinske studije u ankaranskom Centru za studije Bliskog istoka (ORSAM), za TRT World kaže da sastanak dvojice ministara vanjskih poslova simbolizira odlučan pomak u kineskoj politici prema Siriji.

„Posjeta je označila jasan preokret u odnosima Kina – Sirija“, navodi on.

Decenije kleptokratske vladavine i brutalan građanski rat ostavili su sirijsku ekonomiju u ruševinama, pri čemu je bruto domaći proizvod pao na rekordno niskih 21 milijardu dolara, dok je više od 90 posto stanovništva palo ispod granice siromaštva.

Peking je ranije držao Siriju „na distanci“, ali je sastanak ministara vanjskih poslova signalizirao spremnost Kine da napusti pristup „čekanja i posmatranja“ te postepeno produbi angažman s novim sirijskim rukovodstvom, dodaje Teke.

„Posjeta je u suštini predstavljala prvo puno političko priznanje nove sirijske vlade od Kine“, kaže on, ističući da to nosi „značajan simbolički i praktični značaj“ za jačanje pozicije Damaska na međunarodnoj sceni.

Hanyi Wang, istraživačica u Pacific Institutu Univerziteta za međunarodne studije u Šangaju, za TRT World navodi da je Kina u odnosima sa Sirijom uvijek slijedila princip „pod vodstvom Sirije, u vlasništvu Sirije“.

Prema njenim riječima, sastanak ministara vanjskih poslova bio je „dio redovne diplomatske komunikacije između dvije zemlje“, osmišljen kako bi se ojačali bilateralni odnosi uoči 70. godišnjice uspostavljanja diplomatskih veza 2026. godine.

Ono što pojedini posmatrači tumače kao naglu „promjenu“ u stavu Pekinga, Wang vidi kao „dinamičnu primjenu dosljednih kineskih principa“.

Kineska vanjska politika, dodaje ona, zasniva se na „kontinuitetu i stabilnosti“, uz poštovanje sirijskog suvereniteta i volje njegovog naroda.

Rekonstrukcija pod okriljem inicijative Pojas i put (BRI)

Poboljšanje sigurnosnog okruženja i bezuslovno ukidanje većine sankcija, naročito Zakona Caesar, stvorili su plodno tlo za ekonomsku saradnju u Siriji.

Kroz Zakon o zaštiti civila u Siriji iz 2019. godine (Caesar Act), Sjedinjene Američke Države nametnule su ekonomske i putne sankcije svima – sirijskim i stranim državljanima – koji su pomagali vojne, obavještajne, avijacijske ili energetske sektore bivšeg režima Bashara al-Assada.

Sirija se 2022. godine pridružila kineskoj inicijativi Pojas i put (BRI), ambicioznom infrastrukturnom projektu čiji je cilj povezati oko 150 zemalja s Pekingom kroz globalne ekonomske koridore.

Učešće Sirije u BRI-ju ostalo je uglavnom simbolično za vrijeme režima Al-Assada, zbog međunarodne izolacije izazvane intenzivnim građanskim ratom.

Međutim, članstvo u BRI-ju sada za Siriju predstavlja stvarnu nadu, budući da ratom razorena zemlja traži obimnu obnovu infrastrukture. „Uz postepeno poboljšanje sigurnosne situacije, BRI nudi značajne prilike za poslijeratnu rekonstrukciju i ekonomski oporavak Sirije“, kaže Wang.

Ona navodi tri ključna područja u kojima kineska ulaganja mogu biti presudna: prvo, obnovu infrastrukture u sektorima električne energije, komunikacija i saobraćaja; drugo, saradnju u proizvodnim kapacitetima kroz industrijske zone i transfer tehnologije; i treće, jačanje razmjene u trgovini, ekonomiji i kulturi radi poticanja dugoročnog rasta.

„Kina će se držati tržišnih principa i tražiti obostrano korisne modele saradnje sa Sirijom kako bi podržala njen održivi razvoj“, navodi ona.

Teke dijeli ovo mišljenje, ističući da su ublažavanje sankcija i veća stabilnost uklonili mnoge prepreke koje su ranije odvraćale kineske kompanije, poznate po oprezu prema „političkim i pravnim rizicima“.

Okvir BRI-ja sada omogućava značajna ulaganja u ključne sektore poput energetike, autoputeva, željezničkih mreža, luka i telekomunikacija – upravo onih temelja koje nova Sirija treba kako bi obnovila javne usluge i ponovo pokrenula ekonomiju, dodaje on.

Troškovi rekonstrukcije, prema procjenama Svjetske banke, iznose blizu 216 milijardi dolara, što kinesku dokazanu stručnost u poslijeratnoj obnovi čini posebno vrijednom.

Za razliku od uslovljenih zapadnih modela, Teke napominje da kineska ulaganja daju prednost državnoj saradnji, komercijalnoj isplativosti i nemiješanju u unutrašnja politička pitanja.

Takav pristup ekonomskoj saradnji omogućit će vladi Ahmeda al-Sharaa da provodi razvojne projekte uz očuvanje političke autonomije, navodi on.

Strateški položaj Sirije kao potencijalnog čvorišta koje povezuje Sredozemlje, Irak, Zaljev i Centralnu Aziju mogao bi pomoći Damasku da se vrati u regionalne lance snabdijevanja. To bi rekonstrukciju pretvorilo iz kratkoročnog napora u održiv pokretač dugoročnog ekonomskog rasta, dodaje Teke.

Na diplomatskom planu, kineska podrška također se pokazuje ključnom za globalnu reintegraciju Sirije.

Kao stalna članica Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija, Peking je dosljedno branio sirijski suverenitet, nezavisnost i teritorijalni integritet, istovremeno se protiveći vanjskim intervencijama, ističe Wang.

Prema njenim riječima, takav pristup pomaže u stvaranju neophodnog međunarodnog okruženja za političko rješenje sukoba u Siriji.

Međunarodni akteri pojačavaju angažman

Pokazujući spremnost da proširi ekonomsku saradnju, Kina se pridružuje drugim međunarodnim partnerima u nastojanjima da pomognu Siriji da ponovo stane na noge.

Regionalne sile, poput Turkiye, već pružaju značajnu podršku velikim infrastrukturnim projektima, dok su međunarodne finansijske institucije iskazale spremnost da odigraju svoju ulogu u oživljavanju sirijske ekonomije.

Delegacija Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) posjetila je Damask u junu, što je bila prva posjeta jednog velikog kreditora sa sjedištem u Washingtonu još od 2009. godine.

Posjeti je prethodilo potpisivanje 12 sporazuma ukupne vrijednosti 14 milijardi dolara, uključujući ugovor vrijedan 4 milijarde dolara s konzorcijem u kojem djelimično učestvuju turske kompanije za izgradnju novog aerodroma, kao i ugovor od 2 milijarde dolara s nacionalnom investicionom korporacijom Ujedinjenih Arapskih Emirata za izgradnju metro sistema u glavnom gradu.

Istovremeno, nova sirijska vlada dobila je značajno međunarodno priznanje, pri čemu se Ahmed al-Sharaa sastao s američkim predsjednikom Donaldom Trumpom i obratio Generalnoj skupštini Ujedinjenih nacija u New Yorku.

Zemlji je hitno potrebna ekonomska pomoć. Do 2023. godine veličina sirijske ekonomije smanjila se za 85 posto u odnosu na 2012. godinu.

Režim Al-Assada nije bio u stanju isplaćivati ni osnovne plate državnim službenicima. Prosječne plate u javnom sektoru, izražene u realnim iznosima, pale su za 75 posto između 2012. i 2023. godine, dok je budžet za subvencije u istom periodu smanjen za 83 posto.

Sirija je konačno izašla iz mračnog perioda strogih sankcija koje su ograničavale njenu sposobnost trgovine sa svijetom. Teke ističe nedavnu kinesku apstinenciju prilikom glasanja u Ujedinjenim nacijama o ukidanju preostalih sankcija kao značajan „gest dobre volje“ prema novom sirijskom rukovodstvu.

„Kineska spremnost da iznese zabrinutosti i podrži sirijski suverenitet na međunarodnim forumima daje Damasku dodatni sloj političke podrške u suočavanju s pojačanom izraelskom agresijom“, zaključuje on.