Posljednja sjednica međunarodnog foruma "Tribunala za Gazu" otvorena je u četvrtak u Istanbulu, označavajući kulminaciju jednogodišnjeg napora međunarodnih pravnika, naučnika i osoba civilnog društva da dokumentiraju i procijene navodne zločine počinjene protiv palestinskog naroda.

Četverodnevna javna sjednica, koja se održava od četvrtka do nedjelje na Univerzitetu u Istanbulu, nadovezuje se na ranija saslušanja u Sarajevu i drugim globalnim forumima, s ciljem konsolidacije nalaza u svoja tri vijeća: Međunarodno pravo, Međunarodni odnosi i svjetski poredak, kao i Historija, etika i filozofija.

Tribunal, kojim predsjedava Richard Falk, bivši specijalni izvjestitelj UN-a za ljudska prava na palestinskim teritorijama, ima za cilj da stvori sveobuhvatan "narodni zapis" o onome što učesnici opisuju kao genocid, aparthejd i sistemska kršenja međunarodnog prava u Gazi.

Porota savjesti uključuje Kenize Mourad, Christine Chinkin, Chandru Muzaffar, Ghadu Karmi, Sami al-Arian i Biljanu Vankovsku.

Vijeće 1: Međunarodno pravo

Vijeće 1, kojim predsjedava Susan Akram, profesorica prava i direktorica Međunarodne klinike za ljudska prava na Pravnom fakultetu Univerziteta u Bostonu, fokusiralo se na praznine u postojećim međunarodnim pravnim okvirima, uključujući okvire Međunarodnog krivičnog suda (ICC) i Međunarodnog suda pravde (ICJ).

Akram je rekla da je cilj tribunala "identificirati slabosti u postojećim pravnim tribunalima i okvirima unutar kojih djeluju", posebno u pogledu pitanja genocida, etničkog čišćenja i ciljane upotrebe tehnologije protiv civilnog stanovništva.

Dodala je da je vijeće predstavilo opsežna svjedočenja palestinskih, regionalnih i međunarodnih organizacija civilnog društva, detaljno opisujući temeljne uzroke genocida i kontinuiranog ugnjetavanja u Gazi.

Stručnjaci su povezali obrasce genocida s aparthejdom i negiranjem palestinskog suvereniteta. Dokumentovali su proizvoljno pritvaranje, mučenje i uskraćivanje osnovnih potreba, uključujući hranu, vodu i medicinsku pomoć tokom opsade Gaze.

Ističući ekstremno ciljanje djece, dr. Jill Stein je svjedočila: „Više od 80 posto djece upucane u Gazi bilo je mlađe od deset godina“, naglašavajući složene efekte nedostatka lijekova, struje i anestezije na mlade žrtve.

„Naš sveukupni izazov je sam međunarodni ekosistem koji je potpuno zakazao u svom najkritičnijem zadatku, sprečavanju i zaustavljanju najgoreg međunarodnog zločina, genocida“, naglasila je Akram.

Vijeće 2: Međunarodni odnosi i svjetski poredak

Vijeće 2, kojim je predsjedavao Craig Mokhiber, američki advokat za ljudska prava i bivši visoki zvaničnik UN-a, ispitalo je odgovor - ili nedostatak istog - međunarodne zajednice.

„Uprkos činjenici da se zločini izraelskog režima prenose uživo, otvorena deklaracija međunarodnog sistema nije uspjela zaustaviti genocid u Palestini“, rekao je Mokhiber.

Kritizirao je sistemsku neaktivnost i saučesničke sile, napominjući da su međunarodne institucije ojačale izraelski legitimitet, „upravo onaj legitimitet koji je ključni uzrok histerije režima na terenu“.

Komora je istražila decenije kolonijalnog oduzimanja posjeda i stalni utjecaj globalnih političkih struktura, dodao je, napominjući da je komora istakla ukorijenjenu prirodu moći kolonizatora i kolonijalaca.

Istraživanje Giannija Pinonija otkrilo je saučesništvo globalnih sila, uključujući SAD, u sprečavanju efikasnih mjera prekida vatre, dok je Phyllis Bennis povukla paralele između izraelske politike i Južne Afrike iz doba aparthejda, naglašavajući potencijal civilnog društva da vrši pritisak na vlade.

Mokhiber je zaključio da uprkos ovim institucionalnim neuspjesima, „kolektiv globalnog civilnog društva, pokreta, sindikata, branitelja ljudskih prava, mirovnih aktivista, ljudi... pruža svjetlo“, naglašavajući ulogu civilnog društva u suočavanju sa sistemskom nepravdom.

Vijeće 3: Historija, etika i filozofija

VIjeće 3, pod vodstvom Cemila Aydina, turskog profesora globalne historije na Univerzitetu Sjeverne Karoline u Chapel Hillu, analiziralo je historijske i filozofske temelje sukoba.

Aydin je naglasio da je nametanje kolonijalne vlasti u Palestini bilo „neočekivano i nezasluženo nametanje izvana“, suprotstavljajući kosmopolitsko, multireligijsko društvo pod osmanskom upravom s naknadnim nasiljem pod britanskim kolonijalizmom.

Stručnjaci su detaljno opisali dugogodišnju logiku genocida koja je u osnovi izraelske politike, s ciljem brisanja palestinskih domova, škola i lokacija kulture.

„Genocidi se uvijek događaju s logikom sigurnosti“, rekao je Aydin, objašnjavajući kako je Izrael opravdao masovno uništenje kao nužnost za državnu sigurnost.

Članovi Vijeća također su ispitali korištenje arheologije i obrazovanja za brisanje autohtone palestinske historije i instrumentalizaciju narativa o Holokaustu kako bi se država zaštitila od odgovornosti.

Vijeće je odbacilo uokvirivanje sukoba kao „sukoba civilizacija“, ističući ga umjesto toga kao nastavak sistemskog oduzimanja imovine i kolonijalizma.

Aydin je zaključio: „Nikad više ne bi trebalo biti nikad više, bez obzira na to ko su žrtve“, naglašavajući posvećenost tribunala dokumentiranju zločina i zalaganju za pravdu.

Sažetak sastanka u Sarajevu

Tribunal je također podijelio sažetak prethodnog sastanka održanog od 26. do 29. maja u Sarajevu, u Bosni i Hercegovini, kontekstualizirajući globalni značaj palestinske borbe.

Penny Green, profesorica prava i globalizacije i šefica Pravnog fakulteta na Univerzitetu "Queen Mary" u Londonu, naglasila je centralnu ulogu civilnog društva.

„Civilno društvo se pokazalo kao mnogo efikasnija sila od međunarodnog prava u identifikovanju, prikupljanju, analiziranju, imenovanju i osporavanju razornog nasilja država.“

Green je naglasila neuspjeh UN-a i drugih institucija u sprečavanju genocida: „Izraelski genocid koji se odvija odražava potpuni neuspjeh sistema UN-a do sada u sprečavanju i kažnjavanju ratnih zločina, zločina protiv čovječnosti i genocida.“

Istakla je decenije dokumentacije palestinskih nevladinih organizacija i nezavisnih novinara koji su razotkrili kontinuiranu kolonijalnu, aparthejdsku i genocidnu politiku u Palestini.

Sarajevska deklaracija, proizvod prethodnog rada Tribunala, pozivala je na hitnu akciju, uključujući povlačenje izraelskih snaga iz Gaze, nastavak neograničene humanitarne pomoći i oslobađanje svih palestinskih zatvorenika.

„Izazov pravde sada pada na ljude savjesti svugdje, na civilno društvo i društvene pokrete, na sve nas. Palestinski životi su u pitanju. Međunarodna uloga i pravne granice su u pitanju. Ne smijemo propasti“, izjavila je Green.