Hrvatski premijer Andrej Plenković izjavio je u četvrtak da Zagreb razmatra pravne i druge aspekte prijedloga za sudjelovanje u Odboru za mir, nakon što ga je na to tijelo pozvao predsjednik Sjedinjenih Američkih Država.
U objavi na platformi X sa sjeištem u SAD-u, Plenković je rekao da visoko cijeni poziv američkog predsjednika Donalda Trumpa te naglasio da je potpora povijesnom mirovnom procesu na Bliskom istoku jedan od najvažnijih i najplemenitijih ciljeva koje Hrvatska dijeli sa Sjedinjenim Državama i širom međunarodnom zajednicom.
“Podupiranje i unapređenje povijesnog mirovnog procesa na Bliskom istoku ostaje jedan od naših najvažnijih zajedničkih ciljeva sa Sjedinjenim Državama i međunarodnom zajednicom,” poručio je hrvatski premijer.
Plenković je naveo da hrvatska vlada trenutačno analizira pravne i druge elemente prijedloga te da će se u nadolazećem razdoblju konstruktivno uključiti u razgovore s američkim i europskim partnerima.
Dodao je da će Hrvatska i dalje snažno zagovarati očuvanje i jačanje transatlantskih odnosa, kao i napore usmjerene prema miru na Bliskom istoku i u drugim dijelovima svijeta.
Američki predsjednik Donald Trump u četvrtak je formalno objavio i potpisao povelju Odbora za mir tokom ceremonije u švicarskom Davosu.
Inicijativa, prvobitno zamišljena kao mehanizam za nadgledanje primirja u Gazi i poslijeratne obnove, od tada se proširila u šire međunarodno tijelo za posredovanje u sukobima, s desetinama zemalja pozvanih da se pridruže.
Među zemljama koje su prihvatile poziv su Izrael, Saudijska Arabija, Ujedinjeni Arapski Emirati, Bahrein, Jordan, Katar i Egipat, kao i članice NATO-a Turska i Mađarska.
Ostale države učesnice uključuju Maroko, Pakistan, Indoneziju, Kosovo, Kazahstan, Uzbekistan, Vijetnam, Argentinu, Armeniju, Azerbejdžan i Bjelorusiju.
Prošle sedmice, Bijela kuća je objavila formiranje Odbora za mir, uz odobrenje Nacionalnog komiteta za upravljanje Gazom, jednog od četiri tijela zadužena za upravljanje prelaznom fazom u enklavi.
Očekuje se da će odbor, kojim će vjerovatno predsjedavati Trump, djelovati kao međunarodna organizacija za izgradnju mira, s mandatom koji se proteže i izvan Gaze.
Zvaničnici Bijele kuće rekli su da je pozvanim zemljama rečeno da će za stalno članstvo u odboru biti potreban doprinos od najmanje milijardu dolara u prvoj godini.
Prema nacrtu povelje, državama članicama bi u početku bio odobren trogodišnji mandat, dok bi stalna mjesta bila rezervirana za one koji preuzmu finansijsku obavezu.
Francuska, Norveška i Švedska javno su odbile pridružiti se inicijativi, navodeći zabrinutost da bi to moglo potkopati ulogu Ujedinjenih nacija. Druge evropske zemlje, uključujući Njemačku, Veliku Britaniju i Italiju, ostale su uzdržane.
Očekuje se da će Izvršni odbor koji nadgleda Odbor za mir uključivati bivšeg britanskog premijera Tonyja Blaira, američkog državnog sekretara Marca Rubia, specijalnog izaslanika Stevea Witkoffa, Trumpovog zeta Jareda Kushnera, milijardera Marca Rowana, šefa Grupe Svjetske banke Ajaya Bangu i američkog političkog savjetnika Roberta Gabriela.
