REGIJA
5 minuta čitanja
Marta Kos u Sarajevu: Nema članstva u EU bez stvarne slobode izražavanja
Sretna sam što mogu da najavim da ćemo od sada pa do kraja 2027. godine elocirati sedam miliona eura za medije i organizacije civilnog društva u BiH, kazala je evropska komesarka.
Marta Kos u Sarajevu: Nema članstva u EU bez stvarne slobode izražavanja
Kos je najavila da EU ostaje najglasniji zagovarač slobodnih medija i civilnog društva u BiH. / AA
8 sati prošlost

Komesarka Evropske unije za proširenje Marta Kos izjavila je da niti jedna zemlja ne može postati članica EU-a bez stvarne slobode izražavanja i da zato želi ubrzati proces pridruživanja Bosne i Hercegovine, najavljujući sedam miliona eura podrške medijima i civilnom društvu u BiH do kraja 2027. godine.

Kos je u uvodnom obraćanju na konferenciji "Kritički glasovi pod pritiskom" u Sarajevu istakla da joj je zadovoljstvo biti među ljudima iz njene struke, medija, struke koja je prošla kroz velike promjene.

"Mnoge stvari su se izmijenile. Zadovoljstvo mi je da govorimo o tome. Slobodni mediji su kičmeni stub svake demokratije i mi ćemo podržati evropske medije kako bi ostala slobodna. Ovo je izjava koju je predsjednica Evropske komisije Ursula von der Layen dala ranije ovog mjeseca u Evropskom parlamentu. Kritički glasovi jesu pod pritiskom, ne samo ovdje u Bosni i Hercegovini, već i u mnogim dijelovima Evropske unije, ali i širom svijeta", rekla je Kos.

Upozorila je da je pritisak na kritičke glasove opasan za demokratiju, jer su informirani građani ključni da bi i oni na vlasti bili odgovorni.

Ušutkivanje slabi demokratiju društva

"Kada su nezavisni mediji ili civilno društvo ušutkani, naša sposobnost da očuvamo demokratiju je oslabljena i to je priručnik svakog autokrate. Ovdje također vidim ono što je glavna razlika između proširenja Evropske unije nekada bilo, kada se Hrvatska pridružila i onog gdje smo danas. Danas se suočavamo s neprijateljima slobode koji troše ogromne napore kako bi polarizirali društvo, destabilizirali demokratije i urušili povjerenje među zajednicama", kazala je komesarka.

Prisjetivši se kako je i lično prije tri decenije kao novinarka iz Njemačke izvještavala za državne slovenske medije, Kos je kazala da su tada novinari bili glavni izvor informacija koje su mogli provjeravati, jer su imali više vremena za to u nedostatku tehnoloških alata koji su danas dostupni i nameću brzo objavljivanje vijesti.

"Novinari su filtrirali informacije i bili su cijenjeni, ali danas to više nije slučaj. Danas smo suočeni s obiljem informacija i društvenim mrežama koje daju prednost čuvenom nad promišljenim. To ustvari prikazuje demokratije slabim, širi narative koji opravdavaju agresivno ponašanje. Okruženje za kvalitetno novinarstvo postaje sve teže širom svijeta", kazala je.

Ukazujući na pritiske na kritičke glasove i medije u BiH, Kos je kazala da je to posebno izraženo u bh. entitetu Republika Srpska (RS), gdje postoje i zakonodavne inicijative koje rizikuju smanjenje građanskog prostora i slabljenje slobode govora.

"Upozorili smo na to u izvještajima Komisije. Kriminalizacija klevete je ozbiljan korak unazad i već je stvorila zastrašujuću atmosferu među novinarima i aktivistima civilnog društva. Svjesna sam da je takozvani Zakon o stranim agentima stigmatizirao nevladine organizacije i ograničio njihov legitiman rad i udaljio BiH od evropskih standarda", upozorila je Kos.

Naglasivši da takve mjere slabe društvo i demokratiju, Kos je kazala da organizacije civilnog društva nisu strani agenti, već aktivisti koji poduzimaju veliki rizik da bi poboljšali stanje u svom društvu.

"Vi ste partneri građana i često popunjavate nedostatke u smislu usluga i osiguravate da se čuju javne brige. Ograničavanje takvih kritičkih glasova je prijetnja da se podstiče netolerancija, korupcija, loše upravljanje...", dodala je.

Pohvalivši hrabre novinarske napore koji rasvjetljavaju nezakonitosti u BiH i širom svijeta, Kos je kazala da svakom društvu treba više nezavisnog novinarstva i da na tome rade u Evropskoj uniji, najavljujući i pokretanje novog programa za jačanje nezavisnih medija.

"Naš prioritet u procesu proširenja je da se jača demokratski prostor i otvorena društva. Bez stvarne slobode izražavanja nije moguće članstvo u Evropskoj uniji za bilo koju zemlju. Zato želimo ubrzati proces pridruživanja Bosne i Hercegovine, da se donesu zakoni koji će podržati novinare, aktiviste i nevladine organizacije i da to bude što prije", kazala je.

Podrška kritičkim glasovima u BiH

Također je kazala da sama sloboda izražavanja nije dovoljna za pridruživanje i da je nezavisno i kvalitetno novinarstvo skupo te je dodala da je nenadomjestiv gubitak za nezavisno novinarstvo to što su prekinuti projekti podrške američke agencije USAID.

EU je od početka godine utrošio ukupno 600.000 eura za nezavisne medije, a Kos je najavila da EU ostaje najglasniji zagovarač slobodnih medija i civilnog društva u BiH.

"Sretna sam što mogu da najavim da ćemo od sada pa do kraja 2027. godine elocirati sedam miliona eura za medije i organizacije civilnog društva ovdje u BiH i o tome ćete dobiti sve potrebne informacije putem naše Delegcije", kazala je Kos.

Podsjetivši na izjavu bivšeg francuskog predsjednika Charlesa de Gaullea da je "politika previše važna da bi se prepustila samo političarima", Kos je kazala da se u potpunosti slaže s tima i da je upravo zato najveći dio svoje trodnevne posjete Bosni i Hercegovini odvojila za razgovore sa predstavnicima medija, civilnog društva i građana.

"Moramo da sarađujemo da BiH postane dijelom Evropske unije. Imamo neke političare koji ne vjeruju u evropsku budućnost BiH i ja im želim dokazati da je istina suprotna", poručila je i obećala nastavak i lične podrške medijima i građanskom društvu BiH.