| BHSC
TÜRKİYE
7 minuta čitanja
Fidan kritikovao politiku Izraela prema Siriji, upozorio na ekonomske posledice rata SAD i Irana
Fidan je ocenio da sirijska vlada pokazuje odgovoran pristup i da su njene politike usmerene na sprečavanje terorizma, agresije i nestabilnosti u regionu u potpunosti usklađene sa prioritetima Turkiye.
Fidan kritikovao politiku Izraela prema Siriji, upozorio na ekonomske posledice rata SAD i Irana
Ukazao je i na uticaj izraelskog i grčkog lobija na američku politiku. / Anadolu Agency (Wire)
 

Ministar spoljnih poslova Turkiye Hakan Fidan kritikovao je politiku Izraela prema Siriji i širem Bliskom istoku, upozorio na sve teže ekonomske posledice rata između Sjedinjenih Američkih Država (SAD) i Irana i izneo stavove Ankare o regionalnoj bezbednosti i humanitarnim pitanjima.

Fidan je u razgovoru za tursku televiziju TGRT Haber govorio o situaciji u Siriji, diplomatskim naporima Vašingtona i Teherana, odbrambenoj saradnji Turkiye i Saudijske Arabije, odnosima sa SAD i humanitarnoj situaciji u Pojasu Gaze.

Fidan: Izrael želi slabe i podeljene susede

Fidan je ocenio da Sirija postepeno napreduje ka stabilnosti, iako se taj proces povremeno odvija sporije zbog velikih razaranja izazvanih višegodišnjim sukobima.

Naveo je da će obnova državnih institucija i sistema zahtevati vreme, kao i da je za ekonomski oporavak važan povratak sirijskog stanovništva u zemlju.

Prema njegovim rečima, ukidanje međunarodnih sankcija važno je za oporavak Sirije.

Fidan je ocenio da sirijska vlada pokazuje odgovoran pristup i da su njene politike usmerene na sprečavanje terorizma, agresije i nestabilnosti u regionu u potpunosti usklađene sa prioritetima Turkiye.

Govoreći o Sirijskim demokratskim snagama (SDF), naveo je da je to pitanje povezano sa procesima koji se odvijaju i u Siriji i u Turkiye.

„Pitanje SDF-a bilo je i deo procesa koji se vodi u Turkiye. Imalo je jednu dimenziju vezanu za proces u Turkiye, a drugu za proces u Siriji. Obe dimenzije razvijaju se ka ishodu koji će pozitivno uticati na oba procesa“, rekao je Fidan.

Optužio je Izrael da nastoji da spreči jačanje susednih država.

„Problem je u tome što Izrael pokušava da svoje osnovne namere u regionu sprovede i u Siriji. Šta to znači? Izrael ne želi da vidi snažne susede. Želi susede suočene sa problemima i podelama“, izjavio je.

Dodao je da regionalni sukobi i nestabilnost dodatno usporavaju oporavak Sirije.

Fidan je takođe optužio Izrael da je američku moć godinama koristio za ostvarivanje svojih regionalnih ciljeva.

„Izrael je godinama koristio američku moć kao buldožer kako bi ostvario svoje ciljeve u regionu“, rekao je.

Prema njegovim rečima, Izrael je takvu politiku prikrivao različitim regionalnim krizama i organizacijama, ali su zemlje regiona sada svesne tog pristupa.

Sporazum SAD i Irana važan za globalnu ekonomiju

Govoreći o ratu između SAD i Irana, Fidan je upozorio da ekonomski teret sukoba i izostanka rešenja postaje sve teži za brojne države.

„Ekonomski teret koji donose ovaj rat i izostanak rešenja svakim danom postaje sve teži za mnoge zemlje. Sve više preti da izazove veoma razorne posledice“, rekao je.

Naveo je da se diplomatski napori za postizanje sporazuma između Vašingtona i Teherana nastavljaju, iako je proces u vezi sa Ormuskim moreuzom trenutno u zastoju.

Prema njegovim rečima, strane i dalje razmenjuju poruke i određene zahteve.

Fidan je rekao da je o tom pitanju razgovarao i sa katarskim premijerom i ministrom spoljnih poslova Muhamedom bin Abdulrahmanom Al Tanijem.

„Nadam se da će ti napori biti uspešni. I mi činimo sve što možemo. Sporazum između Amerike i Irana nije važan samo za ponovno otvaranje Ormuskog moreuza, već i za ublažavanje globalnih finansijskih kriza“, rekao je.

Naglasio je da se mnoge zemlje suočavaju sa ozbiljnim ekonomskim teškoćama zbog sukoba.

Dodao je da različiti akteri nastavljaju napore kako bi se pronašlo diplomatsko rešenje.

Turkiye nije donela odluku o slanju vojnika u Jemen

Govoreći o Mekanskom odbrambenom savezu, Fidan je rekao da je trenutna politika Turkiye usmerena na podršku odbrani Saudijske Arabije i da nije doneta odluka o raspoređivanju turskih vojnika u Jemenu.

„Naša trenutna politika usmerena je na odbranu Saudijske Arabije. Nije doneta odluka o raspoređivanju vojnika unutar Jemena. Međutim, pruža se neophodna podrška odbrani Saudijske Arabije“, izjavio je.

Naveo je da se nastavlja institucionalno uspostavljanje saveza, kao i da su već donete ključne odluke i uspostavljeni osnovni mehanizmi, uključujući odluke o vojnom štabu i sekretarijatu.

Saradnju u oblasti odbrambene industrije označio je kao jedan od najvažnijih elemenata saveza.

Fidan je podsetio da Turkiye već godinama isporučuje proizvode svoje odbrambene industrije Saudijskoj Arabiji i dodao da je deljenje odbrambenih tehnologija i sposobnosti sa partnerskim državama ne samo ekonomska već i strateška odluka.

Prema njegovim rečima, savez u kojem učestvuju Turkiye, Saudijska Arabija i Pakistan ima cilj da ojača međusobno poverenje država članica, a ne da bude usmeren protiv drugih zemalja.

Fidan se osvrnuo i na zabrinutost zbog mogućeg angažovanja turskih vojnika u sukobima u Jemenu.

Naglasio je da učešće u vojnim operacijama u okviru saveza ne bi bilo automatsko, jer bi pre aktiviranja mehanizma kolektivne odbrane morali da budu sprovedeni procena pretnji, obaveštajna saradnja i odbrambeno planiranje.

Podsetio je i da je za upućivanje turskih snaga u inostranstvo neophodno odobrenje parlamenta.

Fidan je istakao vojno iskustvo Turkiye, uz poruku da se nada da će zemlja ostati pošteđena rata.

„Mi smo narod koji zna šta je rat. Rekao bih da je rat naš posao. Mnogo smo ratovali. Neka nas Bog sačuva rata, ali kada je reč o ratovanju, to je oblast koju dobro poznajemo. Ne brinite“, rekao je.

Fidan: Lobiranje otežava odbrambenu saradnju Turkiye i SAD

Fidan je govorio i o odbrambenim odnosima Turkiye i SAD, navodeći da su pojedina ograničenja u saradnji odbrambenih industrija ublažena, dok druga ostaju na snazi zbog američkih zakona.

Rekao je da su uklonjena određena kašnjenja u isporukama municije, ali je napomenuo da američka administracija ima ograničena ovlašćenja kada je reč o pitanjima uređenim zakonima.

Prema njegovim rečima, predsednici Turkiye i SAD, Recep Tayyip Erdogan i Donald Trump, pokazali su političku volju za rešavanje otvorenih pitanja u odbrambenoj saradnji.

Dodao je da Turkiye nastavlja napore da prevaziđe zakonske prepreke u bilateralnoj saradnji.

Fidan je doveo u pitanje primenu američkih sankcija prema Zakonu o suprotstavljanju američkim protivnicima putem sankcija (CAATSA), navodeći da su i druge države kupovale ruske odbrambene sisteme, a da nisu bile izložene sličnim merama.

Ocenio je da određene grupe u Vašingtonu rade na slabljenju odbrambene saradnje između Turkiye i SAD.

Fidan je rekao da se pojedini regionalni akteri, pre svega Izrael, protive samostalnoj politici i stavovima Turkiye u regionu.

„Stav Turkiye, njena politička volja, principi i vrednosti koje zastupa u svom regionu nisu nešto što se dopada određenim silama, pre svega Izraelu. Oni sprovode intenzivno lobiranje u Sjedinjenim Američkim Državama. To se u izvesnoj meri pretvorilo u borbu lobija“, izjavio je.

Ukazao je i na uticaj izraelskog i grčkog lobija na američku politiku.

„Znate da su lobiji važni u američkoj politici. Izraelski i grčki lobi se uključuju i sprovode određene aktivnosti. Oni utiču na unutrašnju politiku“, rekao je.

Fidan je izrazio nadu da će preostale prepreke biti prevaziđene sistematičnim diplomatskim naporima.

Turkiye upozorava na tešku humanitarnu situaciju u Gazi

Govoreći o Pojasu Gaze, Fidan je rekao da se humanitarna kriza dodatno pogoršala nakon nedavnih poplava, dok se raseljeni Palestinci i dalje suočavaju sa ozbiljnim nedostatkom smeštaja i osnovnih potrepština.

Naveo je da određene količine hrane ulaze u Gazu, ali ne u potrebnom obimu, naglašavajući da pomoć u hrani sama po sebi nije dovoljna.

Fidan je rekao da Turkiye, po nalogu predsednika Erdogana, radi na isporuci stambenih kontejnera koji su ranije korišćeni u područjima pogođenim zemljotresima.

Prema njegovim rečima, u naporima za dopremanje kontejnera u Gazu učestvuju turska Uprava za upravljanje katastrofama i vanrednim situacijama (AFAD), Turski Crveni polumjesec i turske diplomate.

Fidan je naveo da Izrael ne dozvoljava ulazak kontejnera u Gazu uz obrazloženje da bi Hamas njihove metalne delove mogao da koristi za proizvodnju oružja.

Dodao je da ograničenja na uvoz građevinskog materijala, uključujući beton, gvožđe i čelik, onemogućavaju popravku oštećenih kuća i izgradnju novih smeštajnih objekata.

Zbog toga, kako je rekao, veliki broj Palestinaca i dalje živi u platnenim šatorima uprkos poplavama, olujama i hladnom vremenu.

Fidan je ocenio da izraelski premijer Benjamin Netanyahu verovatno neće ublažiti ograničenja pre izbora u Izraelu, ali je izrazio očekivanje da bi nakon izbora moglo doći do napretka u dopremanju humanitarne pomoći i obnovi Gaze.

Naveo je i da su regionalne krize, uključujući sukob Irana i SAD, kao i probleme u zemljama Zaliva, preusmerile pažnju država koje su ranije bile aktivne u diplomatskim naporima u vezi sa Gazom.

Fidan je poručio da će Turkiye nastaviti da pokreće pitanje Gaze u svim diplomatskim kontaktima.

„Mi kao Turkiye stalno držimo Gazu na dnevnom redu. U svakom razgovoru, svakoj inicijativi i na svakoj platformi, gde god da se nalazimo, Gaza je pitanje koje nismo dozvolili da bude zaboravljeno i koje nećemo dozvoliti da bude zaboravljeno“, rekao je.

Fidan je kritikovao i postupke Izraela u Gazi, ocenjujući ih kao genocid i navodeći da će oni koji su direktno ili indirektno podržavali takvu politiku nastaviti da snose političke ili druge posledice.