Svjedoci istanbulske civilizacije i drevnih vodovoda cisterna Zeyrek i hamam Zeyrek Cinili, smješteni u srcu historijskog poluotoka Istanbula.
Smatra se da je cisterna Zeyrek izgrađena u 12. stoljeću, u vrijeme cara Jovana II Komnina, kao dio manastira Pantokrator, radi zadovoljavanja potreba Istanbula za vodom. Poznato je da je manastir Pantokrator imao više cisterni. Cisterna Zeyrek danas se koristi kao muzej i izložbeni prostor.
Historijski hamam Zeyrek Cinili, izgrađen u 16. stoljeću u osmanskom periodu po nalogu Mimar Sinana za Barbarosa Hayreddina-pašu, otvoren je nakon 13 godina restauracije. Pažnju privlači svojom višestoljetnom arhitekturom, cisternama iz bizantijskog perioda i grafitima brodova na zidovima.
Ovaj objekat, koji spada među značajnu kulturnu baštinu Istanbula, otkriven je tokom restauratorskih radova započetih 2010. godine. Nastavio je funkcionirati kao dvostruki hamam, sa odvojenim muškim i ženskim dijelom, zadržavajući svoju izvornu namjenu.
Uključivanjem približno 3.000 komada izničkih pločica, otkrivenih tokom arheoloških iskopavanja, kao i podzemnih cisterni iz bizantijskog perioda, kompleks je, pored hamama, pretvoren u višenamjenski kulturni prostor koji obuhvata muzej, izložbeni prostor, biblioteku i vrt.
Historičar umjetnosti Hayri Fehmi Yilmaz rekao je za Anadoluu da cisterna Zeyrek, izgrađena na padini koja se spušta prema istanbulskom naselju Unkapani, uz korištenje prirodnog nagiba terena, ima impresivnu arhitekturu.
Naveo je da je cisterna Zeyrek u starijim publikacijama uglavnom nazivana podrumom Unkapanı ili podrumom Piri-paše.
“Razlog tome je što se neposredno iznad nje nalazi medresa Sogukkuyu, a Piri-paša je imao džamiju, medresu i uređeno mezarje. Objekat se uglavnom spominje pod tim imenima. Međutim, budući da se uz njega nalazi džamija Molla Zeyrek, koja je nekada bila bizantijska crkva, može se pretpostaviti da je i ova cisterna bila povezana s tim objektom. Ipak, ona je nešto starija. Čini se da je ovaj objekat stariji od drugog. Nekadašnji bizantijski manastir na mjestu današnje džamije Molla Zeyrek izgradili su u 12. stoljeću car Jovan Komnin i njegova supruga Irina. Cisterna u kojoj se nalazimo smještena je nešto dalje od manastira i vjerovatno čuva sjećanje na neko starije postrojenje. Cisterne oko džamije Molla Zeyrek zapravo su poput muzeja bizantijske arhitektonske plastike“, rekao je.
Yilmaz je istakao da je cisterna Zeyrek veoma impresivna i da se materijali korišteni u njenoj gradnji donekle razlikuju od onih u drugim cisternama.
“Ako pažljivo pogledate, vidjet ćete da je većina materijala jednolična i izrađena od mramora s Mramornog ostrva. Ovdje se nalaze kapiteli koje nazivamo impost-kapitelima, kvadratni na vrhu i zaobljeni pri dnu, a iznad njih impostni elementi u obliku krnje piramide“, rekao je.
Ukazao je da se impostni elementi uglavnom nisu koristili nakon srednjeg bizantijskog perioda, odnosno poslije 9. stoljeća, ali da je njihova upotreba u ovoj cisterni bila vrlo promišljena. Zbog toga smatra da bi cisterna, suprotno općeprihvaćenom mišljenju, mogla potjecati iz perioda prije 9. stoljeća, pa čak i iz vremena oko 6. stoljeća.
Yilmaz smatra da cisterna u osmanskom periodu nije bila mnogo korištena jer u njoj nije bilo moguće skladištiti vodu. Naveo je da je Piri Mehmet-paša u osmanskom periodu izgradio džamiju i medresu, koja je dobila naziv Soğukkuyu Medresa (Medresa hladnog izvora), te da je taj naziv najvjerovatnije potekao od cisterne ispod nje.
Cisterna Zeyrek dio je manastirskog kompleksa Pantokrator
Sanem Soylu Yilmaz, profesorica na Odsjeku za historiju Fakulteta književnosti Univerziteta Medeniyet u Istanbulu, iznijela je dodatne podatke o cisterni Zeyrek.
“Cisterna Zeyrek dio je manastirskog kompleksa Pantokrator. Budući da su se u okviru kompleksa nalazili bolnica i različite druge jedinice, potrebe za vodom bile su veoma velike. Ovaj objekat, izgrađen na uzvišenju, oblikovan je u skladu s topografijom kao poluzatvorena struktura čija se arhitektura može sagledati i izvana. To pokazuje da su cisterne imale značaj i kao arhitektonski izraz prilikom oblikovanja bizantijske urbane cjeline. Cisterna ispod obližnjeg hamama Cinili manja je, a iznad nje je Mimar Sinan izgradio hamam. Prema historijskim zapisima, ovo mjesto je jedno vrijeme korišteno i kao zatvor, u kojem su držani kažnjenici osuđeni na veslanje na galijama. Historijski grafiti unutar objekta zbog toga su veoma vrijedni“, rekla je.
Otkriveno oko 3.000 posebno izrađenih izničkih pločica
Beril Gur Tanyeli, direktorica Muzeja hamama Zeyrek Cinili, navela je da su tokom restauracije hamama, izgrađenog tridesetih godina 16. stoljeća, čiji je završetak prvobitno bio planiran za tri godine, otkriveni brojni neočekivani nalazi.
Tanyeli je kazala da je prije restauracije na zidovima ostalo veoma malo pločica po kojima je hamam dobio ime, ali da je tokom iskopavanja otkriveno približno 3.000 komada izničkih pločica posebno izrađenih za ovaj objekat u 16. stoljeću.
“Bizantijska cisterna je prostor koji je neočekivano otkriven tokom procesa restauracije. Ove cisterne potječu iz bizantijskog perioda. Smatra se da su i one mogle imati ulogu u odluci Mimara Sinana da odabere ovu lokaciju. Zajedno s pločicama, tokom restauracije neočekivano je otkrivena i bizantijska cisterna u kojoj se nalazimo. Uključivanjem svih ovih elemenata projekat je prerastao u kompleksan objekat koji, pored hamama koji je i dalje u funkciji, obuhvata muzej u kojem se izlažu pločice i predstavljaju kultura hamama i vodeno naslijeđe, kao i cisternu koja je domaćin izložbama savremene umjetnosti“, rekla je Tanyeli.
Naglasila je da je riječ o jedinstvenom primjeru u svijetu, u kojem se funkcionalni hamam nalazi u sklopu kompleksa s vlastitim muzejom i prostorom za savremenu umjetnost.
Grafiti privlače pažnju posjetilaca
Tanyeli je istakla da su cisterne korištene za zadovoljavanje potreba hamama za vodom, a kao jednu od najzanimljivijih osobina prostora, koji danas ugošćuje i izložbe savremene umjetnosti, izdvojila je grafite brodova na zidovima.
Navela je da su crteži izrađeni tehnikom urezivanja u malter i da potječu iz 16. stoljeća, odnosno iz vremena kada je hamam izgrađen.
“Naša istraživanja pokazuju da su ove crteže vjerovatno izradili mornari ili radnici koji su učestvovali u izgradnji hamama i koji su možda bili pod komandom Barbarosa Hayreddina-paše. Među grafitima se nalazi detaljan crtež broda, kao i različite nedovršene figure. Oni su među sadržajima koji najviše privlače pažnju posjetilaca“, kazala je Tanyeli.
Broj posjetilaca raste iz godine u godinu
Tanyeli je navela da se u okviru kompleksa nalazi i biblioteka hamama Zeyrek Cinili, u kojoj su dostupne publikacije o Barbarosu Hayreddinu-paši, Mimar Sinanu, vodenom naslijeđu i kulturi kupanja u Istanbulu.
Istakla je da kompleks od otvaranja privlači veliko interesovanje domaćih i stranih turista.
“Broj naših posjetilaca raste svake godine. Naš prostor s cisternom uvijek se može posjetiti besplatno. Osim toga, četvrtkom, u okviru programa koji smo nazvali Četvrtak s pločicama, omogućavamo besplatan ulaz u muzej kako bismo došli do šire publike. Očekujemo posjetioce na našim izložbama, radionicama i razgovorima“, rekla je Tanyeli.













