Američka kompanija za razvoj umjetne inteligencije Anthropic odredila je cijenu svojih 980 miliona dionica na 83 dolara po dionici, čime je vrijednost njene prve javne ponude dionica dostigla 81,34 milijarde dolara, što je čini najvećom u historiji. Time je premašila dosadašnji rekord SpaceX-a od 75 milijardi dolara, postavljen prilikom početnog određivanja cijene dionica ovog ljeta.
Kompanija koja stoji iza Claudea ostvarila je prihod veći od 16 milijardi dolara u prvoj polovini godine, ali još nije počela poslovati s dobiti, iako investitori očekuju da će se to uskoro promijeniti. Pojedinačni investitori danas bi mogli kupiti dionice u vrijednosti do 250 miliona dolara.
Ova ponuda premašila je vrijednost prve javne ponude dionica SpaceX-a, kompanije Elona Muska, koja je u junu iznosila 75 milijardi dolara. Ipak, SpaceX zadržava rekord za najveću realiziranu prvu javnu ponudu dionica, čija je vrijednost iznosila 86,25 milijardi dolara prije odbitka naknada, nakon što su banke koje su vodile ponudu iskoristile opciju kupovine dodatnih dionica.
Prije izlaska ove dvije američke kompanije na berzu ove godine, rekord je držala saudijska naftna kompanija Aramco, čija je vrijednost prilikom izlaska na berzu u Rijadu iznosila 29,4 milijarde dolara.
U nastavku donosimo pregled nekih od najvećih prvih javnih ponuda dionica u historiji.
Anthropic
Anthropic je prvobitno planirao ponuditi 825 miliona dionica po cijeni od 70 do 78 dolara po dionici, ali je ponudu proširio za dodatnih 155 miliona dionica i odredio cijenu pet dolara iznad gornje granice prvobitnog raspona.
Na osnovu ukupnog broja dionica, uključujući i one koje bi mogle nastati aktiviranjem svih postojećih opcija i drugih prava na dionice, vrijednost kompanije procijenjena je na približno 1,5 biliona dolara.
Očekuje se da će se dionicama kompanije početi trgovati u četvrtak na berzi Nasdaq Global Select Market, pod oznakom ANT.
Od ukupno 81,34 milijarde dolara bruto prihoda od ponude, približno 79,38 milijardi dolara pripast će Anthropicu od prodaje 956,35 miliona novoizdatih dionica.
Postojeći dioničari prodaju preostalih 23,65 miliona dionica, čija je vrijednost približno 1,96 milijardi dolara.
Banke koje vode ponudu imaju rok od 30 dana da od Anthropica kupe do 147 miliona dodatnih dionica po ponuđenoj cijeni.
SpaceX
Uključujući dodatne dionice SpaceX, proizvođač raketa i operater satelitske mreže Starlink, u junu je odredio cijenu približno 555,6 miliona dionica na 135 dolara po dionici.
Vrijednost prve javne ponude dionica od 75 milijardi dolara već je bila više od 2,5 puta veća od vrijednosti realizirane ponude saudijske kompanije Aramco.
Dionicama SpaceX-a počelo se trgovati 12. juna pod oznakom SPCX.
Banke koje su vodile ponudu kupile su svih 83,3 miliona dodatnih ponuđenih dionica, čime je ukupan broj dionica dostigao 638,9 miliona.
Prema kvartalnom izvještaju kompanije, SpaceX je nakon odbitka provizija banaka i troškova ponude ostvario prihod od približno 85,68 milijardi dolara.
Saudi Aramco
Saudijska Aramco nadmašila je kineski Alibaba kada je ovaj naftni gigant u državnom vlasništvu u decembru 2019. izašao na berzu Tadawul u Rijadu.
Saudijska vlada prvobitno je ponudila približno 1,5 posto kompanije, a dodatnom prodajom dionica u januaru 2020. ukupan prihod dostigao je 29,4 milijarde dolara.
Izlazak na berzu bio je jedan od ključnih dijelova plana „Vizija 2030“ prijestolonasljednika Mohammeda bin Salmana, čiji je cilj diversifikacija saudijske privrede.
Aramco je držala svjetski rekord za najveću prvu javnu ponudu dionica više od šest godina, sve dok SpaceX nije izašao na berzu u junu.
Grupacija Alibaba
Kineski gigant internetske trgovine Alibaba prikupio je 25 milijardi dolara izlaskom na berzu u New Yorku u septembru 2014. godine, nakon što su banke koje su vodile ponudu kupile dodatne dionice.
Ova ponuda nadmašila je prvu javnu ponudu dionica kineske Agricultural Bank of China i tada postala najveća u svijetu.
Omogućila je međunarodnim investitorima pristup brzo rastućem kineskom tržištu internetske trgovine i postavila rekord u prikupljanju kapitala koji je ostao na snazi pet godina.
SoftBank
SoftBank Group izvela je svoju japansku telekomunikacijsku podružnicu na berzu u Tokiju u decembru 2018. godine, prikupivši približno 23,5 milijardi dolara, čime je ostvarena najveća prva javna ponuda dionica u historiji Japana.
Ova ponuda omogućila je matičnoj kompaniji prikupljanje sredstava za širenje globalnih tehnoloških ulaganja putem fonda Vision Fund.
Dionice telekomunikacijskog operatera zabilježile su snažan pad prvog dana trgovanja.
Poljoprivredna banka Kine
Poljoprivredna banka Kine prikupila je 22,1 milijardu dolara istovremenim izlaskom na berze u Hong Kongu i Šangaju 2010. godine, čime je neznatno nadmašila rekord koji je četiri godine ranije postavila Industrijska i komercijalna banka Kine (ICBC).
Banka, prvobitno usmjerena na finansiranje kineske poljoprivrede, do izlaska na berzu izrasla je u jednu od najvećih komercijalnih banaka u zemlji.
Industrijska i komercijalna banka Kine (ICBC)
Industrijska i komercijalna banka Kine (ICBC) prikupila je 21,9 milijardi dolara 2006. godine, nakon što su banke koje su vodile ponudu iskoristile opciju kupovine dodatnih dionica.
Dionicama banke počelo se trgovati istog dana na berzama u Hong Kongu i Šangaju.
Ova ponuda predstavljala je važan korak u nastojanjima Pekinga da modernizira banke u državnom vlasništvu i otvori ih međunarodnim investitorima.
AIA Group
Američka međunarodna osiguravajuća grupa (AIG) prikupila je 20,5 milijardi dolara izlaskom na berzu svoje azijske podružnice za životno osiguranje AIA u Hong Kongu 2010. godine.
Prodaja je pomogla američkom osiguravatelju da vrati državnu finansijsku pomoć koju je dobio tokom globalne finansijske krize.
Visa
Visa je u martu 2008. godine odredila cijenu 406 miliona dionica na 44 dolara po dionici, čime je tada ostvarena najveća prva javna ponuda dionica u SAD-u.
Kompanija koja upravlja globalnom platnom mrežom na kraju je izdala 446,6 miliona dionica, ostvarivši bruto prihod od približno 19,7 milijardi dolara i neto prihod od 19,1 milijardu dolara.
Dionicama Vise počelo se trgovati na Njujorškoj berzi 19. marta 2008. godine.













