| BHSC
SVIJET
3 minuta čitanja
Stranke Grenlanda odbijaju pokoravanje Washingtonu: "Ne želimo biti Amerikanci"
Političke stranke Grenlada odbile da budu pod kontrolom SAD-a, potvrđujući pravo stanovnika regije da odlučuju o svojoj budućnosti, nakon što je američki predsjednik Donald Trump ponovo zaprijetio upotrebom sile kako bi preuzeo dansko ostrvo.
Stranke Grenlanda odbijaju pokoravanje Washingtonu: "Ne želimo biti Amerikanci"
Političke stranke na Grenlandu objavljuju da ne žele biti pod američkom kontrolom. / Reuters
10 Januar 2026

Kasno u petak objavljeno je zajedničko saopćenje pet stranaka zastupljenih u lokalnom parlamentu Grenlanda, nakon izjava Trumpa u kojima je rekao da će Vašington „uraditi nešto po pitanju Grenlanda, sviđalo im se to ili ne“.

U saopćenju su čelnici stranaka poručili: „Ne želimo biti Amerikanci, ne želimo biti Danci, želimo biti Grenlanđani“, naglašavajući da „samo Grenlanđani trebaju odlučivati o budućnosti Grenlanda“ i da „nijedna druga država nema pravo da se u to miješa“.

Saopćenje je dodalo da se budućnost teritorije mora odlučivati „bez pritiska na donošenje brzih odluka, bez odugovlačenja i bez uplitanja drugih država“.

Evropske prestolnice intenziviraju diplomatske napore kako bi se postigao koordinisan odgovor, nakon što je Bijela kuća ove sedmice objavila da Trump ne isključuje vojnu akciju za preuzimanje kontrole nad Grenlandom ukoliko ga ne bude moguće kupiti.

Danska i njezini evropski saveznici izrazili su šok zbog Trumpovih izjava, posebno jer Grenland, smješten između Sjeverne Amerike i Arktika, od Drugog svjetskog rata ima američku vojnu bazu i uživa sve veću stratešku važnost.

Trump je u petak izjavio da je kontrola nad Grenlandom „nužna za američku nacionalnu sigurnost“ zbog rastuće vojne aktivnosti Rusije i Kine na Arktiku, dodajući: „Ne možemo dopustiti da Rusija ili Kina zauzmu Grenland... poduzet ćemo nešto, bilo na lakši način ili na teži način“.

Danska premijerka Mette Frederiksen upozorila je da bi bilo koji napad na Grenland „pokopao sve“, aludirajući na NATO i sigurnosni poredak uspostavljen nakon Drugog svjetskog rata i ocjenjujući da bi takav potez mogao narušiti temelje saveza.

S druge strane, Trump je umanjio dansku zabrinutost, rekavši da mu se Danska „sviđa“, ali da „dolazak brodom na Grenland prije 500 godina ne znači vlasništvo nad teritorijom“. Najavljeno je da će se američki državni sekretar Marko Rubio iduće sedmice sastati sa svojim danskim kolegom i predstavnicima Grenlanda u pokušaju da se smire rastuće napetosti.

Trump je 2019. godine, tokom svog prvog predsjedničkog mandata, ponudio kupovinu Grenlanda, ali je taj prijedlog odbijen. U tom kontekstu, zapovjednik NATO snaga u Evropi, američki general Aleksos Grinkevich, izjavio je da je savez „daleko od krize“, potvrdivši spremnost NATO-a „da brani svaki pedalj svoje teritorije“.

Grenland pripada Danskoj i ima status autonomne oblasti; smatra se najvećim otokom na svijetu i ima centralnu poziciju u arktičkom pojasu, čija važnost raste zbog otapanja leda povezanog s klimatskom krizom i otvaranja novih trgovačkih putova.

Grenland, jedna od dvije oblasti s autonomijom u Kraljevstvu Danske (uz Farske Otoke), nalazi se na više od 2.900 kilometara udaljenosti od Danske.