Pregovori započeti 1999. godine između latinoameričkih zemalja Mercosura i Evropske unije (EU) konačno su u subotu u Paragvaju rezultirali potpisivanjem trgovinskog sporazuma, stvarajući jednu od najvećih zona slobodne trgovine na svijetu, dok zabrinutosti i dalje postoje u oba bloka.
Zajedno oni predstavljaju 30% svjetskog BDP-a i obuhvataju više od 700 miliona potrošača.
Sporazum se od 1999. godine pregovarao između EU i zemalja osnivača Mercosura (Argentina, Brazil, Paragvaj, Urugvaj). Većina evropskih država ga je nedavno podržala, usprkos protivljenju nekoliko zemalja među kojima je i Francuska.
U mnogim zemljama EU održani su brojni protesti protiv ovog sporazuma, dok su i široki dijelovi civilnog društva u zemljama Mercosura također protiv.
„Biramo pravednu trgovinu umjesto carina, partnerski proizvodni odnos na dug rok umjesto izolacije“, izjavila je predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen, neposredno prije potpisivanja sporazuma.
„I iznad svega, želimo donijeti konkretne i opipljive koristi našim narodima i preduzećima“, dodala je.
To je „jasan znak u prilog međunarodnoj trgovini“ u kontekstu „tenzija“, izjavio je Santiago Peña, predsjednik Paragvaja, koji obavlja rotirajuće predsjedavanje Mercosurom.
Ovaj sporazum ukida carine na više od 90% bilateralne trgovine i pogoduje evropskim izvozima automobila, mašina, hemikalija, vina i žestokih pića.
S uzvratne strane, on olakšava pristup evropskom tržištu za južnoameričko govedo, perad, šećer, rižu, med i soju, uz kvote oslobođene dažbina koje zabrinjavaju pogođene sektore.
Njegovo potpisivanje događa se dok je američki predsjednik Donald Trump u protekloj godini povećao brojne američke carine.
On je, takođe, u subotu zaprijetio da će nametnuti nove carine, koje bi mogle iznositi i do 25%, na proizvode iz niza evropskih zemalja „do potpune prodaje Grenlanda“.
Protivnici iz Evrope i Južne Amerike
Predsjednik Evropskog vijeća António Costa izjavio je u subotu u Asunsjonu da sporazum šalje „poruku odbrane slobodne trgovine, zasnovane na pravilima, multilateralizmu i međunarodnom pravu kao temelju odnosa između zemalja i regiona“, što kontrastira „instrumentalizaciji trgovine u geopolitičke svrhe“.
Prema njegovim zagovornicima, sporazum EU-Mercosur omogućiće da se pokrene evropska ekonomija koja se muči i da se poboljšaju diplomatski odnosi s Latinskom Amerikom.
Prema njegovim kritičarima, on će poremetiti evropsku poljoprivredu uvođenjem jeftinijih proizvoda koji ne moraju nužno poštovati standarde EU zbog nedovoljne kontrole.
Sporazum se, zapravo, suočio s otporom poljoprivrednika i stočara u nekim evropskim zemljama, koji su se mobilisali u snažnim protestima protiv njegovog potpisivanja u Francuskoj, Poljskoj, Irskoj i Belgiji.
Kako bi umirila bijes sektora, Evropska komisija je u proteklim mjesecima izradila niz klauzula i ustupaka, uključujući pojačane garancije za najosjetljivije proizvode.
Veliki skup poljoprivrednika najavljen je za naredni utorak u Strazburu (sjeveroistok Francuske), ispred sjedišta Evropskog parlamenta, koji još treba da glasa o ovom sporazumu u narednim mjesecima.
I neki u Južnoj Americi također su oprezni u vezi sa efektima sporazuma, posebno za lokalne industrijske firme.
U Argentini, utjecaj na automobilsku industriju mogao bi se, prema procjenama, odraziti gubitkom 200.000 radnih mjesta, podsjeća Luciana Ghiotto, doktorica društvenih nauka sa Univerziteta u Buenos Airesu.
