Kardiovaskularne bolesti sve češće pogađaju osobe u tridesetim i četrdesetim godinama života, upozorila je specijalistkinja kardiologije dr. Ena Štimjanin, navodeći da su ubrzan način života, stres i loše životne navike ključni faktori porasta oboljenja.

Dr. Štimjanin kaže da su se srčana oboljenja ranije smatrala bolestima starije populacije, ali da se posljednjih godina bilježi porast incidence među mlađim osobama.

„U posljednjih nekoliko godina, na osnovu epidemioloških istraživanja, srčana oboljenja se sve češće javljaju kod osoba u 30. i 40. godinama života. Smanjena fizička aktivnost i unos brze hrane dovode do gojaznosti, a gojaznost do metaboličkih poremećaja i razvoja ateroskleroze, koja može uzrokovati infarkt miokarda i ishemijsku srčanu slabost“, rekla je Štimjanin.

Govoreći o najčešćim dijagnozama, istakla je da je teško izdvojiti jednu bolest kao dominantnu, jer su kardiovaskularna oboljenja često međusobno povezana i uzrokovana istim rizičnim faktorima.

„Jedna od najčešćih bolesti je koronarna arterijska bolest, koja nastaje suženjem krvnih sudova zbog nakupljanja masnih naslaga na njihovim zidovima, što može dovesti do angine pektoris i srčanog udara“, navela je.

Dodala je da srčani udar često vodi razvoju srčane slabosti, ali da je ona također povezana s neliječenom ili loše regulisanom hipertenzijom i šećernom bolešću. Kao najčešći poremećaj srčanog ritma izdvojila je atrijalnu fibrilaciju, koja, kako je rekla, može biti posljedica gojaznosti, visokog krvnog pritiska i dijabetesa.

U fokusu stručne i javne pažnje posljednjih godina našao se i miokarditis, upala srčanog mišića, za koji kaže da je najčešće uzrokovan virusnim infekcijama.

„Tokom pandemije COVID-19 zabilježen je veći broj slučajeva miokarditisa uzrokovanih virusnom infekcijom, što je ovu dijagnozu učinilo prisutnijom u javnosti“, rekla je Štimjanin.

Istakla je i da poremećaji srčanog ritma, iako često benigni, zahtijevaju medicinsku procjenu ukoliko su praćeni tegobama ili narušavaju kvalitet života.

Govoreći o takozvanom tihom infarktu, navela je da se on može razviti bez tipičnih simptoma poput jake boli u grudima.

„Simptomi mogu biti umor, žgaravica, mučnina ili preznojavanje. Često ga ne prepoznaju starije osobe ili pacijenti sa šećernom bolešću, jer su tegobe neuobičajene“, kazala je.

Prema njenim riječima, savremeni način života dodatno povećava rizik od srčanih oboljenja. Hronični stres i sindrom sagorijevanja mogu dovesti do povišenog krvnog pritiska i poremećaja ritma, dok nedostatak sna remeti cirkadijalni ritam i povećava rizik od kardiovaskularnih problema.

Sjedilački način života, prekomjerna konzumacija energetskih pića i psihostimulansa kod mladih, upozorila je, mogu izazvati ubrzan rad srca, aritmije pa čak i srčani udar.

„Sve to pokazuje koliko je primarna prevencija važna u sprječavanju razvoja srčanih oboljenja“, zaključila je dr. Štimjanin.