Generacijama su škole, mediji i donosioci odluka koristili poznatu kartu svijeta. Ona je postala globalni standard, viđena svugdje, od školskih plakata do vladinih zgrada. Međutim, iza njene široke upotrebe krije se velika mana, jer Mercatorova projekcija predstavlja iskrivljenu sliku svijeta.

Sve masovnija inicijativa koju predvode afričke organizacije "Afrika bez filtera" i "Progovori, Afriko", uz podršku Afričke unije (AU), poziva na promjenu.

Kampanja "Ispravi kartu" (Correct the Map) poziva na napuštanje zastarjele projekcije, koja vještački uvećava veličinu nekih regija, dok umanjuje druge, posebno Afriku.

Kampanja poziva na globalno usvajanje projekcije "Jednaka Zemlja", predstavljene 2018. godine, koja preikazuje proporcionalne veličine kontinenata i pruža pošteniju, vizualno uravnoteženiju sliku planete.

"Karta odlučuje šta će se istaći, šta izostaviti, gdje će se staviti centar, te koliko će neko mjesto izgledati veliko ili malo", rekla je Moky Makura, izvršna direktorica "Afrike bez filtera" za Anadolu.

"Te odluke stvaraju narativ o važnosti, povezanosti i moći. Mercatorova karta umanjuje veličinu Afrike, što umanjuje njenu važnost", dodala je.

Mercatorova projekcija i drugi načini gledanja na svijet

Nikada nije bilo lako pretvoriti globus u kartu, zadatak sličan pokušaju da se lopta prekrije papirom bez gužvanja.

Flamanski kartograf Gerardus Mercator je 1569. godine osmislio projekciju koja je riješila ključni problem za pomorce, očuvanje pravih linija kompasa.

Ali cijena toga bila je razmjera. Zemlje blizu polova izgledaju nesrazmjerno velike, dok su one oko ekvatora smanjene.

Na primjer, Grenland izgleda gotovo iste veličine kao Afrika, iako je Afrika u stvarnosti 14 puta veća.

Makura kaže da je ova projekcija, koja je postala široko prihvaćena tokom evropske kolonijalne ekspanzije, jer je naglašavala Evropu i pomorske rute, također ojačala narative iz kolonijalne ere, prikazujući Afriku kao malu, perifernu i manje značajnu u globalnom poretku.

"To nije samo geografski problem niti samo karta. To je pitanje narativa, o ponosu i identitetu", kazala je.

Projekcija "Jednaka Zemlja", objašnjava Makura, nudi alternativu koja ispravlja iskrivljenja, dok kontinente zadržava u poznatim i prepoznatljivim oblicima, za razliku od ranijih projekcija.

Peticija kampanje poziva škole, medije, međunarodne institucije i platforme poput BBC-ja i Ujedinjenih nacija da je usvoje.

Makura kaže da, kako bi se promijenio način na koji se Afrika doživljava, ispravna karta mora postati dio svakodnevnog života.

"Ali da bi se to desilo, sistemi se moraju promijeniti", dodala je.

Afrika vraća svoju moć

"Vlade, institucije i ministarstva obrazovanja moraju formalno usvojiti karte poput 'Jednaka Zemlja' u nastavne planove i programe, javne zgrade i službene dokumente", kaže Makura.

Tehnološke kompanije, izdavači i turističke platforme također bi trebali zamijeniti zastarjele projekcije u svojim proizvodima.

Ona je naglasila potrebu za uključivanjem prosvjetnih radnika, medija, umjetnika i civilnog društva u podizanje svijesti, napominjući da su ljudi, kada jednom prepoznaju iskrivljenje, motivirani da ga isprave.

"U konačnici, promjena karte znači promjenu razmišljanja", rekla je.

Prošlog mjeseca, kampanja je dobila podršku Afričke unije.

Makura je to nazvala moćnim signalom da je ispravljanje karte kontinentalni prioritet, pohvalivši činjenicu da kampanju vode Afrikanci.

"Vrijeme je da okončamo najveću laž u geografiji. Karte su instrumenti moći. Afrika vraća svoju moć", poručila je.

Prikazivanje Afrike kao umanjene na kartama, upozorila je, može podsvjesno učiniti da kontinent izgleda manje važnim, manje moćnim i manje vrijednim pažnje, što utiče na sve, od toga gdje se usmjerava pomoć, do toga kako se kroje politike i odlučuje o investicijama.

"Stereotipni narativi utječu na ulaganja u kontinent", dodala je.

Izvještaj iz juna 2025, koji su zajednički objavili "Afrika bez filtera" i Univerzitet u Bathu, pokazao je da negativni stereotipi čine da su ljudi u Velikoj Britaniji i SAD-u manje skloni kupovati afričke proizvode.

"Ako Afrika izgleda mala i periferalna, lakše je zanemariti njenih milijardu ljudi, njenu kreativnost, njen utjecaj, njene mogućnosti", rekla je Makura, dodajući da se kontinent često doživljava kao "mjesto koje treba popraviti, umjesto kao partnera ili izvor učenja".

Dodala je da je slika Afrike često zasjenjena narativima o siromaštvu, bolestima, korupciji i sukobima, što skriva njenu dinamiku i doprinos u oblastima poput fintecha (finansijska tehnologija), zdravstva i obrazovanja.

Na primjer, najstariji univerzitet na svijetu koji i danas radi Al-Qarawiyyin, osnovan je u Africi, u Maroku, 859. godine, a osnovala ga je Fatima al-Fihri, žena migrantica iz Tunisa.

"Koliko ljudi to zna", pitala je Makura.

"Afrika nije slomljen kontinent. Afrikanci imaju moć odlučivanja", zaključila je.