Zvanična posjeta turskog predsjednika Recepa Tayyipa Erdogana glavnom gradu Etiopije Adis Abebi obilježava više od jednog stoljeća diplomatskih veza.

Posjeta se dešava u trenutku kada se Afrički rog nalazi na presjeku sporova oko pomorskog pristupa, rivalstva velikih sila i promjenjivog globalnog poretka.

U prisustvu etiopskog premijera Abiy Ahmed potpisani su novi sporazumi u oblasti trgovine, avijacije, tehnologije i razvojne saradnje.

Ipak, izvan formalnosti, analitičari iz Turkiye i Etiopije ovu posjetu opisuju kao događaj sa širim regionalnim, pa čak i globalnim implikacijama.

Na zajedničkoj konferenciji za novinare predsjednik Erdogan je naglasio prioritete Ankare.

„Ne želimo da se već teškom bilansu bola i nestabilnosti u ovoj regiji dodaju novi sukobi“, rekao je predsjednik.

„Vjerujemo da Afrički rog ne bi trebao biti pretvoren u poprište nadmetanja stranih sila.“

Također je naglasio da izraelsko priznanje Somalilanda ne bi donijelo korist široj regiji – izjava koja odražava dugogodišnju podršku Ankare teritorijalnom integritetu Somalije.

Profesorica međunarodnih odnosa Suay Nilhan Acikalin s Univerziteta Haci Bayram Veli u Ankari kazala je za TRT World da stogodišnjica formalnih odnosa – koji datiraju iz 1926. godine, kada je Turkiye uspostavila svoju prvu diplomatsku misiju u Etiopiji – predstavlja samo vidljivi sloj mnogo dubljeg odnosa.

„Ova stogodišnjica je simbolična“, kaže Acikalin. „Ali odnosi sežu mnogo dalje – historijski, kulturno i društveno. Ono što danas vidimo u ekonomskim i diplomatskim sporazumima počiva na dubljoj strukturi.“

Ona napominje demografski i geopolitički značaj Etiopije – s više od 130 miliona stanovnika i blizinom bazena Crvenog mora – što pojačava značaj posjete.

„Ova saradnja nadilazi bilateralne okvire“, kaže Acikalin. „Ona nosi potencijal da utiče na širu arhitekturu stabilnosti na Afričkom rogu, pa čak i na globalnu pomorsku sigurnost.“

Kulturna i historijska povezanost

Etiopski profesor Yonas Adaye Adeto s Univerziteta u Adis Abebi nudi komplementarnu perspektivu, naglašavajući stoljetne kulturne veze između dvije zemlje.

„Historijski gledano, i Turkiye i Etiopija imale su značajan utjecaj na svojim strateškim lokacijama“, rekao je Adeto za TRT World. „Naši odnosi traju pet ili šest stoljeća, a ne samo 100 godina. Ovih 100 godina su simbolični period.“

On ukazuje na historijski grad Harar, gdje mnoge porodice svoje porijeklo povezuju s vezama iz osmanskog perioda.

„U Hararu imamo mnogo ljudi koji tvrde da potječu iz Turkiye – i to zaista jeste tako“, kaže Adeto.

„Dakle, ovo nije samo diplomatija, nije samo ekonomija. Postoji kulturna i društvena povezanost dublja nego što se na prvi pogled može vidjeti.“

Za Adeta, posjeta predsjednika Recep Tayyip Erdogan šalje poruku koja nadilazi bilateralnu agendu.

„To je snažan signal za cijelu Afriku – pa rekao bih i za globalnu sigurnost – da Turkiye igra stabilizirajuću ulogu u ovoj gotovo turbulentnoj regiji“, kaže on.

Afrički rog i koridor Crvenog mora opisuje kao prostor koji je sve više ispunjen velikim silama koje uspostavljaju vojne baze i ostvaruju strateške interese.

„U Džibutiju i duž Crvenog mora vidite koncentraciju velikih sila 21. stoljeća“, kaže. „U tom kontekstu, ova posjeta ne označava samo 100 godina diplomatskih odnosa, već i signal mira – svojevrsnu mirovnu misiju.“

Adeto je podsjetio na uspješnu posredničku ulogu Turkiye 2024. godine, kada su eskalirale tenzije između Etiopije i Somalije.

„Turkiye je bila ta koja je te žarišne tačke pretvorila u mirne, prijateljske odnose“, kaže. „Tok događaja je preokrenut. Turbulencije su se smirile.“

Akademik iz oblasti političkih nauka i međunarodnih odnosa Serhat Orakci s Univerziteta Halic u Istanbulu kazao je za TRT World da ova posjeta dodatno intenzivira geopolitičku konkurenciju.

„Bilo bi pogrešno zanemariti da Kina, Ujedinjeni Arapski Emirati i Izrael nastoje proširiti svoje prisustvo na ovom prostoru“, rekao je. „Afrički rog postao je centralni dio novih pomorskih i strateških koridora.“

Izraelsko priznanje „Somalilanda“, tvrdi on, unijelo je nove neizvjesnosti.

„Tim priznanjem teritorijalni integritet Somalije djeluje sve ranjivije“, kaže Orakci. „A pozicija Etiopije stoga je postala od presudne važnosti.“

Prošle godine Etiopija je potpisala memorandum o razumijevanju sa „Somalilandom“ kako bi dobila pristup Adenskom zaljevu – potez koji je dodatno pojačao tenzije s Mogadišom.

„Hoće li Adis Abeba slijediti izraelski primjer ili prilagoditi svoj pristup sada je pitanje sa ozbiljnim strateškim posljedicama“, dodaje Orakci.

Turkiye, koja od 2011. godine snažno investira u Somaliju i preuzela je posredničku ulogu između Somalije i Etiopije, nastoji očuvati regionalnu stabilnost i teritorijalni integritet Somalije.

„Posjeta predsjednika Recep Tayyip Erdoğan dogodila se u izuzetno osjetljivom trenutku“, rekao je Orakci za TRT World.

„Trajnost saradnje između Turkiye i Etiopije – te kontinuirana podrška Etiopije regionalnim stavovima Turkiye – bit će od ključnog značaja.“

„Stabilnost zahtijeva suverenu jednakost“

Profesor Adeto ulogu Turkiye smješta u širi globalni kontekst, povezujući je s aktuelnim raspravama o multipolarnosti i restrukturiranju međunarodnog upravljanja.

Navodi da je današnji globalni sigurnosni poredak postao sve neuravnoteženiji, ukazujući na rastuće zahtjeve zemalja BRICS-a, država globalnog juga i afričkih zemalja za stalnim mjestima u Vijeću sigurnosti Ujedinjenih nacija.

Prema njegovom mišljenju, postojeći međunarodni sistem više ne funkcioniše efikasno i pokazuje ozbiljne slabosti na više nivoa.

„Da bi se uspostavili uravnoteženiji i pravedniji međunarodni odnosi, potrebno je ojačati multipolarne i multilateralne odnose – a Turkiye se može profilirati kao stabilizirajući faktor u Africi i konstruktivan akter na globalnom nivou.“

Također naglašava da je potraga Etiopije za pristupom moru vitalni strateški cilj, sugerirajući da bi Turkiye mogla imati odlučujuću posredničku ulogu kako bi se te ambicije ostvarile mirnim putem.

Profesor Adeto ističe obrazovne i međuljudske veze, navodeći da gotovo 60.000 afričkih studenata trenutno studira u Turkiye.

„Ove kulturne i obrazovne dimenzije moraju nadilaziti trenutak“, kaže on, pozivajući se na viziju Agenda 2063 Afričke unije. „Da bi dugoročni ciljevi Afrike uspjeli, potrebna nam je pozitivna i konstruktivna saradnja.“

Acikalin dijeli slično mišljenje, tvrdeći da razvojno orijentirana saradnja ide ruku pod ruku s diplomacijom usmjerenom na mir.

„Afrički rog ne bi trebao postati poprište vanjskih rivalstava“, kaže ona. „Održiva stabilnost zahtijeva suverenu jednakost i konstruktivan angažman.“