Američki predsjednik Donald Trump izjavio je da ne isključuje mogućnost vojne akcije protiv Venecuele.
U telefonskom intervjuu za NBC News u četvrtak, Trump je upozorio: "Ne isključujem to, ne", odgovarajući na pitanje da li bi eskalacija američkih operacija mogla dovesti do rata.
Trump je nagovijestio dodatne zapljene sankcionisanih naftnih tankera i ostao neodređen kada je riječ o njegovim krajnjim ciljevima prema venecuelanskom predsjedniku Nicolasu Maduru, kazavši samo: "On tačno zna šta ja želim."
Ovi komentari dolaze usred naglog pojačavanja pritiska SAD-a na Madurovu vladu, uključujući zapljenu jednog velikog naftnog tankera ranije ovog mjeseca i Trumpovu naredbu ove sedmice o "potpunoj i sveobuhvatnoj blokadi" svih sankcionisanih naftnih tankera koji ulaze ili napuštaju Venecuelu.
Do sada su američke snage zaplijenile naftni tanker "Skipper" povezan s Venecuelom, koji je prevozio približno 1,8 do dva miliona barela teške sirove nafte.
Operacija, provedena 10. decembra u Karipskom moru, uključivala je naoružano osoblje koje se helikopterima spustilo na plovilo.
Tanker, koji je ranije bio sankcionisan zbog veza s ilegalnim naftnim mrežama koje uključuju Iran i Venecuelu, preusmjeren je u američku luku.
Trump je blokadu objavio na platformi Truth Social, poručivši da je Venecuela "potpuno okružena najvećom armadom ikada okupljenom u historiji Južne Amerike".
Madurov režim označio je kao stranu terorističku organizaciju, navodeći navodno finansiranje trgovine drogom, trgovine ljudima i krađe američke imovine te zatražio povratak venecuelanske nafte, zemlje i drugih resursa Sjedinjenim Američkim Državama.
Ove mjere poremetile su izvoz venecuelanske nafte, pri čemu su mnogi natovareni tankeri ostali u lukama kako bi izbjegli zapljenu.
Analitičari procjenjuju da blokada cilja oko 300.000 barela dnevno od približno 900.000 barela dnevnog izvoza Venecuele, što je doprinijelo umjerenom rastu globalnih cijena nafte. Brent je ove sedmice porastao za više od jedan posto na oko 60 dolara po barelu zbog zabrinutosti oko poremećaja u snabdijevanju.
Venecuela je oštro osudila ove poteze kao "međunarodnu pirateriju" i "otvorenu krađu", uputivši formalno pismo Vijeću sigurnosti UN-a, u kojem osuđuje zapljenu tankera i poziva na osudu takvih postupaka.
Tokom kampanje 2024. godine, Trump se predstavljao kao kandidat koji okončava ratove umjesto da ih započinje, obraćajući se republikanskim biračima opreznim prema stranim intervencijama, sentimentu snažno prisutnom u stranačkoj bazi nakon sukoba u Iraku i Afganistanu.
Međutim, njegovi potezi u drugom mandatu prema Venecueli predstavljaju značajnu eskalaciju, pri čemu kampanju prvenstveno uokviruje kao borbu protiv narkotika radi zaustavljanja navodnih tokova droge u SAD, uz istovremeno naglašavanje ekonomskog pritiska na naftom zavisni Madurov režim.
Sjedinjene Američke Države izgradile su snažno pomorsko prisustvo u regionu, uključujući nosače aviona i više od deset ratnih brodova, podržavajući operacije koje su uključivale i smrtonosne udare na sumnjiva plovila povezana s trgovinom drogom.
Kritičari, uključujući neke demokrate i nekoliko republikanaca, upozoravaju da ove mjere nose rizik uvlačenja SAD-a u neodobreni sukob, dok cijene nafte bilježe početnu volatilnost dok tržišta procjenjuju potencijalne šire posljedice po globalnu ponudu.
