Francuska se sprema za novi štrajk u četvrtak nakon što su glavni sindikati i ljevičarske opozicione stranke pozvali na nacionalni štrajk s ciljem utjecaja na budžetske odluke premijera Sebastiena Lecornua.

Nacionalni štrajk započeo je sa 76.000 policajaca i žandara raspoređenih širom zemlje, od kojih je 5.000 u Parizu.

U ranim jutarnjim satima, oko 20 ljudi pokušalo je blokadu u Lyonu, koja je brzo raspršena, što je rezultiralo sa dva hapšenja, prema emiteru BFM TV.

Prijavljene su blokade srednjih škola u Bordeauxu i Montpellieru.

U Bordeauxu, nekoliko stotina srednjoškolaca blokiralo je školu na zapadu grada, skandirajući: "Macron, podnesite ostavku."

Nekoliko povorki krenulo je i iz Marseillea, Nanta i Saint-Nazairea.

Snes-FSU, vodeći sindikat srednjih škola, zabilježio je štrajk od 27 posto prosvjetara u osnovnim i višim školama, dok je, prema podacima Ministarstva obrazovanja, 6,42 posto prosvjetnih radnika u štrajku.

Ministarstvo je također zabilježilo "do sedam potpunih blokada" srednjih škola i "40 poremećaja" u radu u Francuskoj.

Glavni francuski sindikati i ljevičarske opozicione stranke pozvali su na nacionalni štrajk 2. oktobra nakon napetog sastanka s Lecornuom, koji, prema njihovim riječima, nije ispunio njihove zahtjeve u vezi s prijedlozima budžeta.

Parlamentarna grupa La France Insoumise (LFI) izjavila je da "Sebastien Lecornu mora biti cenzuriran", pozivajući druge ljevičarske grupe da potpišu zajednički prijedlog za izglasavanje nepovjerenja. LFI je rekao da će prijedlog biti podnesen na otvaranju parlamentarne sjednice.

Komunistička partija, Socijalistička partija, LFI i Ekolozi su najavili na BFMTV-u da će se pridružiti pozivu na štrajk.

Obnovljeni štrajkovi uslijedili su nakon što je milion ljudi učestvovalo u nacionalnim protestima 18. oktobra, koje su podstakli sindikati i mobilizacija "Blokiraj sve", a koji su privukli skoro 197.000 ljudi širom zemlje.

Bivši ministar pravde Eric Dupond-Moretti upozorio je na "sigurnosno skretanje" pod Lecornuovom vladom.

"Ako izvršna vlast pokuša preuzeti kontrolu nad pravdom, prelazimo iz demokratije u totalitarizam", rekao je.

Sadašnji ministar pravde Gerald Darmanin odgovorio je na društvenoj mreži kompanije X sa sjedištem u SAD-u, rekavši: "Sigurnost francuskog naroda je zaista moj apsolutni prioritet. U tu svrhu, čvrsto uspostavljam red, bez naivnosti ili pretjerivanja, u funkcionisanju našeg pravosudnog sistema i naših zatvora."

Istovremeno, vladini izvori rekli su za BFM TV da će se od najbogatijih pojedinaca i preduzeća tražiti da doprinesu budžetu za 2026. godinu.

Iako su isključili "Zucmanov porez", zvaničnici su rekli da će se napori usmjeriti na one sa vrlo visokim prihodima i imovinom, bez potkopavanja investicionih kapaciteta.

Predsjednik Emmanuel Macron branio je Lecornuov oprezan pristup u formiranju vlade.

"U pravu je što odvaja vrijeme, a istovremeno poštuje sve političke snage", rekao je Macron, pozivajući na povjerenje u novog premijera.

Eric Ciotti, vođa poslanika Unije prava za Republiku (UDR), i Marine Le Pen osudili su planirano oporezivanje najbogatijih.

"Oporezivanje alata za rad je ludost", rekao je Ciotti za TF1, optužujući vladu da slijedi "krajnje ljevičarsku ideologiju".

Upozorio je da bi takve mjere istjerale bogate poreske obveznike i investitore iz Francuske.