| BHSC
BIZNIS I TEHNOLOGIJA
3 minuta čitanja
EU predlaže digitalni porez za velike tehnološke kompanije
Nacrt prijedloga uključuje porez od tri posto na digitalne prihode velikih tehnoloških kompanija, uz nove namete na elektronski otpad i duhanske proizvode, dok su države članice i dalje podijeljene oko prioriteta potrošnje.
EU predlaže digitalni porez za velike tehnološke kompanije
Države članice EU podijeljene su oko visine budžeta za period 2028–2034, pri čemu Njemačka predvodi pozive na značajno smanjenje izdvajanja. / Reuters (Wire)
 

Evropska unija predložila je oporezivanje najvećih svjetskih digitalnih kompanija kako bi pomogla u finansiranju svog narednog dugoročnog budžeta, nastojeći istovremeno prevazići nesuglasice među državama članicama u vezi s planovima potrošnje Unije.

Predsjednik Evropskog vijeća Antonio Costa predstavio je u subotu revidirani prijedlog, kojim je početni plan Evropske komisije umanjen za 204 milijarde eura (224 milijarde dolara).

„Vjerujem da nas ovaj prijedlog može približiti konačnom dogovoru“, rekao je Costa na konferenciji za medije u Briselu.

Države članice EU podijeljene su oko visine budžeta za period 2028–2034, pri čemu Njemačka predvodi pozive na značajno smanjenje izdvajanja. Berlin je kritikovao početni prijedlog Evropske komisije vrijedan dva biliona eura, kao i revidirani plan objavljen prošlog mjeseca.

„Novi izvori prihoda“

Costa nastoji osigurati dogovor do decembra, uspostavljajući ravnotežu između nacionalnih doprinosa i novih izvora prihoda.

Prema najnovijem nacrtu, kompanije s godišnjim prihodima od najmanje 50 miliona eura (54,8 miliona dolara) na tržištu EU od digitalnih aktivnosti i globalnim prihodima većim od 750 miliona eura (822 miliona dolara) plaćale bi namet od tri posto na neto prihode ostvarene od internetskog oglašavanja, usluga digitalnog posredovanja i podataka koje generiraju korisnici.

Costa je izjavio da mjera nije usmjerena ni protiv jedne konkretne kompanije niti protiv bilo koje države. Ipak, prijedlog bi mogao izazvati kritike američkog predsjednika Donalda Trumpa, čija se administracija protivila mjerama EU usmjerenim protiv velikih tehnoloških kompanija.

Prijedlog također uključuje namete na elektronski otpad i povećanje poreza na duhanske proizvode. EU će razmotriti i mogućnost oporezivanja kriptoimovine te ostvarivanja prihoda putem aukcija radiofrekvencijskog spektra.

Prema procjenama Vijeća, ovi novi izvori prihoda mogli bi donijeti oko 60 milijardi eura (65,8 milijardi dolara) godišnje.

Države članice i dalje podijeljene

Očekuje se da će nacrt prijedloga dominirati razgovorima na sastanku lidera EU u Briselu naredne sedmice. Costa se zalaže za postizanje dogovora u decembru, usred zabrinutosti da bi se pregovori mogli odužiti do izborne 2027. godine.

Čak i ako države članice postignu dogovor, i dalje će morati pregovarati s Evropskim parlamentom.

Siegfried Muresan, zastupnik Evropskog parlamenta zadužen za budžetska pitanja, nazvao je Costin prijedlog „potpuno neprihvatljivim“, ističući da su Uniji potrebna veća sredstva kako bi odgovorila na sve brojnije izazove.

Njemačka i još pet zemalja, poznatih kao „štedljive“ članice, uključujući Švedsku, zalažu se za dodatno smanjenje budžeta.

Švedska ministrica za evropska pitanja Jessica Rosencrantz izjavila je da je budžet i dalje prevelik te da je Unija još daleko od kompromisa.

Francuska, s druge strane, smatra da su EU potrebna dovoljna finansijska sredstva kako bi odgovorila na sve veće izazove.

Grupa od 17 zemalja južne, centralne i istočne Evrope, poznata kao „Prijatelji kohezije“, zalaže se za veću podršku poljoprivredi i regionalnom razvoju.

IZVOR:AFP