Indija, brzorastući potrošač nafte, najizloženija je poremećajima u snabdijevanju sirovom naftom ukoliko sukob na Bliski istok dovede do dugotrajnog prekida isporuka iz regije, ponajviše zbog ograničenih rezervi, navode analitičari.
I Kina i Indija, najveći potrošači energije u Aziji, blizu polovine uvoza sirove nafte nabavljaju s Bliskog istoka, ali Indija ima znatno manje zaliha od svog susjeda i sada je više ovisna o nafti iz te regije nego u prethodne tri i više godine.
„Kina ima najmanje šest mjeseci zaliha sirove nafte u skladištima. Indijske zalihe su znatno niže, pa je zemlja u ovoj situaciji mnogo ranjivija“, rekao je Ajay Parmar, direktor za energiju i preradu u kompaniji ICIS.
Rizici za dvije vodeće azijske ekonomije odražavaju dalekosežne posljedice izraelskih i američkih udara na Iran, koji su pokrenuli regionalni sukob i praktično zatvorili Hormuški moreuz, ključno usko grlo kroz koje prolazi petina svjetske nafte. Referentna svjetska nafta Brent porasla je oko sedam posto u ponedjeljak, a dugotrajan rat mogao bi dodatno povećati cijene goriva.
Zaključno s januarom, Bliski istok je činio blizu 55 posto indijskog uvoza sirove nafte, odnosno približno 2,74 miliona barela dnevno. To je najviši nivo od kraja 2022. godine, nakon što su indijske rafinerije smanjile uvoz ruske nafte pod pritiskom Washington.
Indija može skladištiti dovoljno sirove nafte i goriva za oko 74 dana, izjavio je prošlog mjeseca ministar nafte Hardeep Singh Puri. Međutim, izvori iz rafinerijskog sektora rekli su za Reuters da trenutne zalihe pokrivaju tek oko 20 do 25 dana.
Neizvjesne alternative
Mogući manjak mogao bi primorati Indiju da potraži naftu na drugim tržištima. Savezno ministarstvo nafte saopćilo je u objavi na mreži X da će zemlja poduzeti sve potrebne korake kako bi osigurala dostupnost goriva po pristupačnim cijenama.
Bijela kuća i Ured za kontrolu strane imovine nisu odmah odgovorili na upite o tome da li bi Sjedinjene Američke Države omogućile Indiji nastavak kupovine ruske nafte bez ponovnog uvođenja carina od 25 posto. Državni sekretar Marco Rubio izjavio je da će ministarstva finansija i energetike najaviti mjere za ublažavanje rasta cijena energije.
Azija kupuje gotovo 90 posto izvoza nafte s Bliskog istoka. Japan i Južna Koreja nabavljaju oko 95, odnosno 70 posto nafte iz te regije, ali obje zemlje imaju znatno veće zalihe od Indije i Kine. Japanske rezerve pokrivaju 254 dana potrošnje, dok zalihe Južne Koreje mogu trajati oko 208 dana.
Širi globalni rizici
Evropa i Sjedinjene Američke Države nisu veliki kupci bliskoistočne nafte, ali bi osjetile posljedice dugotrajnog prekida protoka kroz Hormuški moreuz u vidu viših globalnih cijena, upozoravaju analitičari.
„Ako dođe do dugotrajnog rata i zatvaranja moreuza na duži period, sve zemlje bi se takmičile za svaki dodatni barel nafte“, rekao je Parmar.
Matt Smith iz kompanije Kpler upozorio je da bi Evropa mogla imati poteškoća u nabavci avionskog goriva, budući da zemlje Zaljeva čine oko 45 posto evropskog pomorskog uvoza tog goriva.
Sjedinjene Američke Države su posljednjih godina smanjile uvoz nafte s Bliskog istoka jer su postale najveći svjetski proizvođač nafte i plina. Prošle godine uvoz iz zemalja Zaljeva iznosio je manje od 900.000 barela dnevno, pokazuju američki podaci.
Prema riječima američkog zvaničnika, Strategic Petroleum Reserve trenutno se ne planira koristiti, iako su prethodne administracije posezale za tim rezervama u vrijeme ratnih sukoba.
