Američki predsjednik Donald Trump svojim mirovnim planom od 28 tačaka za okončanje rata u Ukrajini stavio je pritisak na ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog da prihvati prijedlog kako bi se postigao dogovor s ruskim liderom Vladimirom Putinom.

Iako veliki dio svijeta želi vidjeti kraj rata u Ukrajini, mnogi također dovode u pitanje Trumpovo insistiranje da Zelenski prihvati njegov plan, koji od Kijeva zahtijeva velike ustupke, uključujući gubitak teritorija i prihvatanje političke neutralnosti.

Trumpov prijedlog za Ukrajinu – slično njegovom mirovnom planu od 21 tačke za Gazu, koji je predviđao osnivanje Vijeća za mir pod američkim vodstvom radi nadzora i sprovođenja prekida vatre – uključuje formiranje Vijeća za mir kojim bi predsjedavao američki predsjednik, prema 27. članu plana.

Evropljani su odgovorili na Trumpov prijedlog vlastitim planom od 28 tačaka, a nedavno i Amerikanci i Ukrajinci rade na novoj povelji od 19 tačaka, ali izvorni plan američkog predsjednika i dalje najviše utiče na tekuće pregovore.

Stručnjaci tvrde da u trenutnoj fazi rata u Ukrajini, u kojoj razvoj situacije na ratištu ne ide u prilog Kijevu, Trump i njegovi saveznici strahuju da bi Zelenskijevo vodstvo, potreseno nedavnim korupcijskim skandalom koji povezuje i samog predsjednika, moglo oslabiti ili izazvati unutrašnje sukobe između vojske i političke elite.

Prema Olegu Ignatovu, višem analitičaru za Rusiju iz Međunarodne krizne grupe, Trumpovo sve snažnije nastojanje da se Ukrajina dovede do mirovnog sporazuma s Rusijom ima dvije ključne motivacije.

Prije svega, Trump želi zaključiti mirovni sporazum kako bi pokazao svijetu da je iskren u svojoj ulozi mirotvorca, kaže Ignatov.

Ali njegova druga motivacija – zaštititi Ukrajinu od „vojnog poraza i dogovora pod još gorim uslovima“ s Rusijom – sada postaje Trumpov glavni cilj, kaže Ignatov za TRT World.

„On ne želi da Ukrajina postane njegov Afganistan, kao što je to bio slučaj s Bidenom“, kaže Ignatov, pozivajući se na naglo američko povlačenje iz te azijske zemlje, koje je dovelo do kolapsa afganistanske vlade koju je podržavao Vašington i brzog preuzimanja vlasti od Talibana.

„Osim toga, Trump vjeruje da velike sile trebaju biti u stanju pregovarati i postizati dogovore, jer ratovi među njima ne mogu donijeti ništa dobro“, kaže Ignatov, komentirajući Trumpov sve veći pritisak na Zelenskog.

Trumpov plan od 28 tačaka predviđa dugoročnu rusko-američku saradnju u mnogim oblastima – od energetike, prirodnih resursa, pa do infrastrukture, umjetne inteligencije, podatkovnih centara, projekata rijetkih minerala u Arktiku i „drugih obostrano korisnih poslovnih prilika“ – ukazujući na njegovu namjeru da uspostavi konsenzus velikih sila na globalnom nivou.

Upravo je u tom kontekstu velikih sila Trump nedavno pozvao svog saveznika Japan da ublaži retoriku o Tajvanu, što je očigledan gest s ciljem smirivanja kineskog lidera Xija Jinpinga, s kojim se ranije ovog mjeseca sastao u Južnoj Koreji i dogovorio okvir trgovinskog sporazuma s Pekingom.

Ukrajina se povlači

Prema Ignatovu i drugim ratnim posmatračima, ukrajinska vojska je pod ozbiljnim pritiskom ruske vojske na prvoj liniji fronta i nastavlja se postepeno povlačiti, dok se čini da mobilizacijski sistem zemlje ima ozbiljnih problema.

„Još uvijek nije jasno kako Ukrajina to može popraviti, ili da li to uopće može, što znači da će za Ukrajinu biti veoma teško izvući bilo kakve ustupke od Moskve“, kaže Ignatov.

Iako ukrajinski zvaničnici obećavaju da se Kijev neće slomiti pod pritiskom, situacija na terenu prikazuje drugačiju sliku.

Ruski analitičari i zvaničnici smatraju da svaki mirovni sporazum mora više zadovoljiti Moskvu nego Kijev, s obzirom na stanje na terenu u kojem Putinove snage imaju prednost.

„Rusija je u jačoj poziciji, pa bi svaki plan morao biti proruskog karaktera jer je to realnije“, rekao je jedan bivši ruski zvaničnik u nedavnom intervjuu za Washington Post.

Ali ta ruska percepcija otvara i jedno pitanje: hoće li Rusija ikada zaista tražiti pravi mirovni sporazum s Ukrajinom dok njezine snage napreduju bojištima, a nacionalni moral Ukrajinaca opada?

„Moskva može praviti kompromise, ali teško da će to biti značajni ustupci, imajući u vidu trenutnu situaciju na linijama fronta. Naravno, sve zavisi od ruskog interesa za mir u ovom trenutku“, kaže Ignatov.

Ono što Rusija zaista želi od Ukrajine moglo bi se razumjeti iz reakcije Moskve na eventualno ukrajinsko prihvatanje Trumpovog plana, kaže analitičar.

„Ako Ukrajina sada napravi kompromise koje Rusija želi, a Moskva odugovlači pregovore dok nastavlja jačati svoje prednosti na linijama fronta, onda je očigledno da Rusija smatra da može postići veće ciljeve.“

Analitičar, međutim, skreće pažnju i na to kako je Kremlj uokvirio rat u Ukrajini kao egzistencijalnu borbu ne samo protiv Kijeva, već i protiv Zapada. To znači da bi mir s Ukrajinom ujedno značio i deeskalaciju sa Zapadom, otvarajući priliku za razvoj evropsko-ruskog sigurnosnog okvira, kaže on.

„Zato ne mislim da će Rusija koristiti mir kao izgovor za novi rat. Za Rusiju je Ukrajina instrument za šire dogovore. Ako Rusija dobije rat u Ukrajini, ali ne dođe do puta deeskalacije sa Zapadom, to će biti teška situacija za Rusiju“, kaže Ignatov.

Ali drugi analitičari, poput Johna Mearsheimera, istaknutog stručnjaka za međunarodnu politiku, smatraju da Putin neće prihvatiti neke ključne dijelove Trumpovog mirovnog plana – poput veličine ukrajinske vojske, američkih sigurnosnih garancija Kijevu i djelimično demilitariziranog statusa Donbasa iz kojeg bi se Ukrajina trebala povući.

U nedavnoj izjavi, Putin je poručio da će mir doći „kada se ukrajinske trupe povuku s teritorija koje zauzimaju“, jasno se pozivajući na ruske anektirane oblasti Donjecka, Luganska, Hersona i Zaporožja. „Ako se ne povuku, mi ćemo to ostvariti vojnim putem“, dodao je Putin.

Koje su ukrajinske karte?

Tokom žustre rasprave sa Zelenskim u Bijeloj kući u februaru, Trump je javno izjavio da Ukrajina nema nikakve karte za igru protiv Rusije.

Iako Zelenski i veći dio ukrajinskog establišmenta nastavljaju odbijati Trumpov plan od 28 tačaka, opcije Kijeva protiv Moskve – čija je ekonomija uglavnom ostala stabilna uprkos teškim zapadnim sankcijama zahvaljujući bogatim fosilnim resursima – nisu obećavajuće.

„Čak i ako Rusija ne pokazuje nikakve znakove da traži konsenzus, u trenutnim okolnostima najbolji realistični scenarij za Ukrajinu jeste da ide ka pregovorima“, kaže Linas Kojala, direktor Centra za geopolitiku i sigurnosne studije u Vilniusu, glavnom gradu baltičke države Litvanije.

Za Ukrajinu bi to značilo primirje ili obustavu neprijateljstava bez pravnog priznanja ruskih aneksija; nastavak zapadnih sankcija Rusiji; te dugoročne sigurnosne obaveze SAD-a i Evrope, uključujući višegodišnju vojnu pomoć i protuzračnu odbranu, čak i ako se članstvo u NATO-u odgodi, kaže Kojala za TRT World.

Ali Kremlj je do sada odbijao primirje. Također, Trumpov plan od 28 tačaka omogućava rusku de facto kontrolu nad Krimom, kao i oblastima Donjecka i Luganska, obećava ukidanje sankcija Rusiji i vraćanje Moskve u „globalnu ekonomiju“, uključujući njen povratak u G7.

Plan također odbacuje članstvo Ukrajine u NATO-u. „Ukrajina pristaje da u svoj ustav unese odredbu da neće pristupiti NATO-u, a NATO pristaje da u svoje statute uključi odredbu da Ukrajina neće biti primljena u budućnosti“, navodi se u planu.

Iako plan dozvoljava integraciju Ukrajine u EU, njegova formulacija o ekonomskoj i infrastrukturnoj obnovi ostaje nejasna, sugerirajući rusko-američku saradnju u obnovi ratom razorenog regiona.

„Ubrzana integracija u EU i finansijska podrška bile bi ključne da Ukrajina ostane stabilna i čvrsto vezana za Zapad, dok će dio njezine teritorije vjerovatno ostati okupiran. Takav ishod ne bi riješio sve sporove, ali bi spriječio dublji kolaps sigurnosti i ekonomije Ukrajine te ostavio otvorene opcije za budućnost“, nada se Kojala.

Ali Alistair Edgar, politolog i akademik s Univerziteta Wilfrid Laurier u Waterloou, ne vidi pouzdan put za Ukrajinu ako pristane na daljnje teritorijalne ustupke i smanjenje veličine svoje vojske, oslanjajući se na ruske i američke sigurnosne garancije.

„Putinovi ključni zahtjevi samo jačaju stratešku poziciju Rusije (i daju Putinu privremeni politički štit) za novi pokušaj da napadne Ukrajinu i nastoji je potpuno uništiti kao nezavisnu državu“, kaže Edgar za TRT World.