Da bi se bolje zaštitila okolina, svijetu je potrebna "ne mala manjina koja savršeno primjenjuje princip nultog otpada, već milioni koji odlučno poduzimaju male korake", poručila je prva dama Turkiye, koja također predsjedava Savjetodavnim vijećem UN-a na visokom nivou za nulti otpad.
Milioni građana moraju "pretvoriti organski otpad iz domaćinstava u kompost, hrabro ponijeti ostatke hrane kući iz restorana i isključiti elektronske uređaje umjesto da ih ostavljaju u stanju pripravnosti", rekla je Emine Erdogan u petak na Forumu o nultom otpadu u Istanbulu, koji su zajednički organizirali Turska fondacija za nulti otpad, Ministarstvo za okoliš, urbanizaciju i klimatske promjene, Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva, Program UN-a za okoliš i UN-Habitat.
Također je izrazila zadovoljstvo što dijeli uzbuđenje i nadu zajedno s učesnicima prvog Međunarodnog foruma o nultom otpadu.
"Istanbul će postati prijestolnica nultog otpada"
Govoreći na otvaranju foruma, Erdogan je najavila da su poduzeti "neophodni koraci" za osnivanje regionalne kancelarije UN-Habitata u Turkiye.
„Vjerujem da će od sada naš prelijepi Istanbul postati prijestolnica nultog otpada, gdje će se graditi temelji održive budućnosti“, rekla je.
„2023. godine osnovali smo Fondaciju nultog otpada u Turkiye s ciljem da postanemo središte globalnih inicijativa za nulti otpad“, dodala je.
Kazala je da se "uprkos našem minimalnom udjelu u klimatskoj krizi, Turkiye svim snagama trudi da bude dio rješenja“.
Mali koraci ključni za ozdravljenje planete
Erdogan je naglasila da ono što svijetu treba „nije mala manjina koja savršeno praktikuje nulti otpad, već milioni koji odlučno poduzimaju male korake.“
Ljudi bi trebali „težiti da učine sve što mogu, najbolje što mogu, za dobrobit čovječanstva“, pozvala je.
Okoliš u Gazi uništen ratom
U Gazi, zbog dvogodišnjeg izraelskog rata i blokade enklave, „zagađenje tla uzrokovano municijom, čvrstim otpadom i netretiranom kanalizacijom učinilo je proizvodnju hrane nemogućom“, kazala je prva dama.
„Dok Izrael čini najbrutalniji genocid u historiji u Gazi, također je počinio 'ekocid'," uništavajući ekologiju i okoliš pojasa, rekla je.
Dodala je i da iza „uništenja u Gazi ostalo 61 milion tona ruševina, čije čišćenje i recikliranje može potrajati cijelo stoljeće. 97 posto usjeva drveća, 82 posto godišnjeg prinosa i 95 posto grmlja je zbrisano.“
O pustoši Gaze rekla je da „nema više mjesta za život ljudi, nema zemlje za ispašu životinja, niti okruženja za preživljavanje ptica i vodenog života. Zato naglasimo ovu činjenicu: Sve dok ratovi traju, ne možemo zacijeliti prirodne rane.“
