Mehmet Fatih Kacir, ministar industrije i tehnologije Turske, uputio je ozbiljno upozorenje učesnicima TRT World Foruma u subotu: umjetna inteligencija (AI) postala je 'poluga moći' u međunarodnim odnosima, koncentrirana u rukama nekoliko američkih i kineskih tehnoloških giganata, koji je koriste putem algoritama vođenih profitom, što prijeti brisanju čitavih kultura.

U svom uvodnom govoru prije panel diskusije pod nazivom 'Iza tehno-feudalizma: Demokratizacija AI inovacija, upravljanja i pristupa', Kacir je opisao svijet podijeljen ne samo bogatstvom, već i računalnom moći.

„Razvoj AI danas usmjerava mali broj globalnih tehnoloških giganata vođenih profitom i tržišnom konkurencijom“, rekao je.

„Njihova dominacija na tržištu jasan je pokazatelj rastuće koncentracije digitalne moći“, dodao je.

Ministar Kacir je spomenuo rat u Gazi kako bi naglasio dublje neuspjehe čovječanstva.

„Čak i kada se čovječanstvo suočava s dubokom moralnom krizom, poput tragedije u Gazi, svijet ne može pokazati jedinstven stav“, rekao je.

„Ako ne možemo postići konsenzus o vrijednosti ljudskog života, kako možemo očekivati da se složimo oko etičkih granica umjetne inteligencije?“

Ministar je posebno kritikovao jezičke nedostatke AI modela.

„Mnogi široko korišteni AI modeli ne razumiju nijanse različitih jezika“, rekao je.

To ne samo da dovodi do kulturne erozije, već i do tihog oblika digitalne dominacije, gdje se neki glasovi pojačavaju, a drugi brišu, primijetio je.

Deepfake tehnologije i pristrasni algoritmi „zamaglili su granicu između istine i iluzije, između nepravde i opravdanja“.

Turska neće ostati pasivni potrošač AI tehnologija, insistirao je ministar. Ankara planira proširiti kapacitet nacionalnih data centara sa 250 megavata na jedan gigavat do 2030. godine i privući velike investicije u AI i cloud tehnologije.

„Naš cilj je osigurati da Turska postane vodeći inovator, a ne samo potrošač AI tehnologija“, rekao je, obećavajući da će pomoći u kreiranju „globalnog okvira upravljanja koji stavlja etiku, transparentnost i odgovornost u svoj centar“.

Govoreći na istom događaju, profesor Tommaso Valleti sa Imperial College Business School rekao je da simptomi monopola u AI sektoru više nisu teorijski.

„Ono što nekolicina kompanija zapravo radi jeste stvaranje uskih grla kroz cijeli AI lanac“, rekao je, nabrajajući čipove, cloud usluge, modele i podatke.

Rezultat, kako je rekao, nije klasični monopol, već nešto mračnije: „tehno-feudalizam“ ili, kako on preferira, „portfeljni kapitalizam“, u kojem nekolicina čuvara čini ulazak novih igrača „gotovo nemogućim“.

Valleti je istakao da Nvidia, vodeća američka AI kompanija, dominira naprednim grafičkim procesorima (GPU) i „koristi svoju dominaciju u GPU-u za kontrolu softvera“, zaključavajući developere u svoj ekosistem.

Google je, kako je primijetio, direktno integrisao svoj Gemini AI u rezultate pretrage, pretvarajući najpopularniji svjetski portal za informacije u „privilegirani kanal za obuku i distribuciju“ svog modela.

Sukobi interesa, rekao je, su vrtoglavi. Microsoft posjeduje 49 posto OpenAI-a, kompanije iza popularne AI platforme ChatGPT, dok istovremeno opskrbljuje i takmiči se s njom.

Amazon i Google imaju udjele u Anthropic-u, još jednoj popularnoj AI kompaniji.

„Hoćemo li dozvoliti da Apple, Samsung i Huawei, tri najveća proizvođača telefona, posjeduju udjele jedni u drugima?“, upitao je Valleti. „Ne, to im nikada ne bi bilo dozvoljeno.“

Odbacio je ideju da kazne same po sebi mogu obuzdati gigante. Google, podsjetio je publiku, zarađuje oko 300 milijardi dolara godišnje samo od oglašavanja putem pretrage.

U svojoj prethodnoj regulatornoj ulozi u EU, izrekao je kaznu od 10 milijardi dolara ovoj kompaniji, iako regulatorna akcija „nije promijenila ponašanje Google-a ni najmanje“.

AI infrastruktura, tvrdio je, jednako je bitna kao voda ili električna energija. „Ne pitamo se, da li reguliramo vodu, trebamo li regulirati struju? Reguliramo, jer su ključni za naše živote,“ rekao je.

„Ovo je ključna infrastruktura, pa regulacija mora postojati“, rekao je, referirajući se na AI podstrukturu.

Valleti je također upozorio na geopolitičke implikacije: 80 posto digitalne infrastrukture Evropske unije kontroliraju američke kompanije. „To je zabrinjavajuće, ako razmišljate strateški, geopolitički“, rekao je.

„Moramo početi zamjenjivati infrastrukturu, početi graditi alternative.“

Kenzo Fujisue, profesor na Univerzitetu Keio u Japanu, iznio je direktan statistički pregled: SAD posjeduje polovinu svjetskih giga-razmjera data centara koje koriste AI platforme, dok Kina posjeduje 30 posto.

U ulaganjima u istraživanje i razvoj, podjela je još izraženija: 70 posto američka, 20 posto kineska, 10 posto svi ostali.

Ejup Maqedonci, ministar odbrane Kosova, rekao je da AI revolucija, za razliku od industrijske, ne zahtijeva rudnike ili fabrike.

„Zbog toga budućnost u AI pripada nedržavnim akterima, a ne državnim“, rekao je, sugerirajući da startupovi i pojedinci mogu nadmudriti vlade.

Belen Sanz Luque, regionalna direktorica UN Women za Evropu i Centralnu Aziju, istakla je rodne nejednakosti u digitalnoj sferi. U 2024. godini, 70 posto muškaraca koristilo je internet širom svijeta u poređenju sa 65 posto žena. Razlike u korištenju pametnih telefona bile su još veće.

Podaci koji se generiraju ovim nejednakim korištenjem interneta zatim se unose u AI modele, što dodatno povećava rodni jaz, rekla je.

Žene čine najviše 25 posto AI profesionalaca, čime se dodatno učvršćuje rodna pristrasnost u algoritmima koji sada upravljaju svakodnevnim životom, dodala je.