Četiri mjeseca nakon primirja u Gazi, postignutog uz posredovanje SAD-a, koje je Izrael često kršio, Tel Aviv, kako se tvrdi, planira novu sveobuhvatnu vojnu ofanzivu u opkoljenoj palestinskoj enklavi.

Prema medijskim izvještajima, izraelska vojska planira napad s ciljem da silom razoruža Hamas ukoliko ta grupa to odbije učiniti dobrovoljno.

Trenutno izraelska vojska drži položaje duž takozvane „Žute linije“, nejasne demarkacione linije koja razdvaja 47 posto teritorije u zapadnim dijelovima Gaze pod palestinskom kontrolom od ostatka enklave.

Mediji navode da će planirana vojna akcija biti „intenzivnija i obuhvatnija“ od prethodnih rundi jer izraelske snage više neće biti ograničene prisustvom izraelskih talaca u Gazi.

Južna komanda izraelske vojske izrađuje planove za „niz potencijalnih operacija“ u Gazi u slučaju da političko rukovodstvo odluči pokrenuti vojnu akciju, čime bi otvoreno prekršilo već krhko primirje.

Planirana vojna ofanziva vjerovatno bi bila usmjerena na gusto naseljena područja poput Deir al-Balaha u centralnoj Gazi i Al-Mawasija na jugu Gaze, gdje kopnene snage tokom dvije godine intenzivnog rata nisu ulazile zbog mogućih rizika po izraelske taoce.

U međuvremenu, The New York Times je objavio da nacrt prijedloga SAD-a predviđa da Hamas u početnoj fazi postupnog razoružavanja zadrži dio lakog naoružanja, dok se istovremeno zahtijeva predaja svakog oružja koje može dosegnuti Izrael.

Hamas je dosljedno odbijao razoružavanje osim u slučaju potpunog povlačenja Izraela i uspostavljanja palestinske strukture koja bi preuzela upravljanje i sigurnost u Gazi.

Ovi događaji dolaze u trenutku zastoja u pregovorima o drugoj fazi primirja, što otvara pitanje da li je nova vojna eskalacija Izraela neizbježna.

Gokhan Batu, analitičar za sigurnost i Bliski istok sa sjedištem u Ankari, smatra da su navodne izraelske pripreme za vojnu akciju manje uvod u rat, a više sredstvo pritiska u pregovorima.

„Vijesti o mogućoj novoj operaciji prvenstveno su usmjerene na povećanje pritiska na Hamas“, rekao je Batu za TRT World.

Primirje u Gazi podržano je rezolucijom Vijeća sigurnosti UN-a, kojom je potvrđen plan predsjednika Donald Trump u 20 tačaka, a koji je doveo do formiranja Odbora za mir kao nadzornog tijela za obnovu Gaze.

Batu naglašava visoku cijenu koju bi Izrael platio nastavkom neprijateljstava u sadašnjim okolnostima.

S obzirom na to da je jedan od glavnih ratnih ciljeva – oslobađanje talaca – već ostvaren, prekid mirovnog sporazuma nanio bi udarac budućnosti Odbora za Gazu, kaže on.

To bi također narušilo diplomatske sinergije koje je SAD izgradio s regionalnim posrednicima poput Turkiye, Egipta i Katara, dodaje.

Na pravnom planu, Batu upozorava da bi svaka velika operacija u gusto naseljenim područjima, gdje su civili više puta tražili utočište nakon prisilnih raseljavanja, predstavljala „akutne rizike“ prema međunarodnom humanitarnom pravu.

Navodi da Izrael primjenjuje „strategiju mrkve i štapa“, jer se govor o vojnoj akciji podudara s američkim nacrtom plana koji omogućava Hamasu privremeno zadržavanje lakog naoružanja.

Kada je riječ o nevoljkosti Hamasa da se u potpunosti razoruža, Batu kaže da ta grupa traži garancije protiv izraelskih kršenja sporazuma i duže primirje – potencijalno od sedam do deset godina – tokom kojeg bi posrednici osigurali da ne postoji prijetnja Izraelu.

„Ovo nije prijedlog koji se čini izvodivim u trenutnim političkim okolnostima u Izraelu“, kaže on, ukazujući na unutrašnje političke pritiske s kojima se Netanyahu suočava uoči izbora.

Izraelska vojska je u više navrata kršila primirje, ubivši 574 Palestinca i ranivši 1.518 drugih od oktobra 2025. godine.

Otpor će opstati

Yousef Alhelou, politički analitičar sa sjedištem u Londonu, porijeklom iz Gaze, priznaje ozbiljne gubitke koje su pretrpjele palestinske snage otpora, uključujući atentate na ključne političke i vojne lidere, uništavanje podzemnih tunela koji povezuju Gazu s Egiptom i Izraelom te potpuni izostanak vanjskih isporuka oružja.

„Moramo biti realni. Kapaciteti palestinskog otpora sada su oslabili“, rekao je za TRT World, u poređenju s periodom prije 7. oktobra 2023. godine.

Ipak, insistira da će palestinski otpor opstati.

„Uprkos ovoj surovoj i gorkoj stvarnosti, otpor kao ideja sigurno nikada neće biti eliminisan. Naredna generacija može odrediti novi oblik otpora“, kaže on.

Alhelou tvrdi da dugogodišnja izraelska blokada i kontrola nad Gazom stvaraju temeljne uslove za postojanje Hamasa.

„Kolektivno kažnjavanje, zajedno s kopnenom, pomorskom i kopnenom blokadom, nije prestalo od 2006. godine“, navodi, dodajući da Izrael retoriku o razoružavanju koristi samo kao izgovor za nanošenje dodatne štete Palestincima.

„Tvrdnja da je namjera Izraela sada razoružati Hamas ima za cilj dati izraelskim vojnim zvaničnicima dodatni prostor da dovrše posao – da ubiju još Palestinaca i unište još zgrada i infrastrukture“, kaže on.

Alhelou upozorava da bi nova runda borbi neminovno „pogoršala već tešku humanitarnu situaciju“, posebno u uslovima oštre zime i blokirane humanitarne pomoći.

Oba analitičara povezala su trenutne prijetnje vojnom eskalacijom direktno s unutrašnjom politikom Izraela.

Batu primjećuje da je Netanyahu u defanzivi usljed pojačanih kritika domaće opozicije zbog genocida u Gazi.

„Ulazak u izbore dok je Hamas i dalje naoružan bit će teško opravdati javnosti“, kaže Batu.

Alhelou ide korak dalje, prikazujući izraelskog premijera kao politički zarobljenog.

„Netanyahua kao taoca drže njegovi krajnje desni, izrazito radikalni ministri, Bezalel Smotrich i Itamar Ben-Gvir, kao i ilegalni doseljenici“, kaže on.

Dodaje da su njih dvojica odlučni da sabotiraju sve napore za obnovu mirovnih pregovora kako bi spriječili bilo kakvu mogućnost uspostave palestinske države.

„U suprotnom, raspustit će vladu i Netanyahua smatrati odgovornim za posljedice 7. oktobra“, navodi Alhelou.

Batu upozorava da bi nova izraelska vojna akcija imala šire posljedice izvan Gaze.

Time bi se direktno narušio kredibilitet predsjednika Donald Trump, uspjeh okvira Odbora za mir, kao i svaki put ka palestinskom samoopredjeljenju, kaže on.

Ističe da Trumpov plan od 20 tačaka i rezolucija Vijeća sigurnosti UN-a ne sadrže direktno upućivanje na hitno samoopredjeljenje. Umjesto toga, oba dokumenta predviđaju uslovni put zasnovan na reformama i demilitarizaciji – uslove koji su još daleko od ispunjenja.

Batu se poziva na akademsku literaturu koja pokazuje da su ranije velike izraelske operacije u Gazi često potiskivale Hamas i povezane grupe u podzemlje, jačajući antiizraelski stav plemenskih struktura i učvršćujući javno raspoloženje oko zajedničkih gubitaka.

Otprilike jedna od 33 osobe u Gazi je ubijena, kaže on. To znači da je „gotovo svaka druga ili treća porodica“ u Gazi doživjela gubitak – poražavajuća statistika koja je dodatno učvrstila palestinsko protivljenje Izraelu.

Grupe koje se protive Hamasu, dodaje, uglavnom su ograničene na područja pod izraelskom kontrolom i nemaju presudan utjecaj drugdje.

Batu smatra da bi SAD mogao poduzeti „druge korake“ kako bi primorao Hamas da položi oružje.

„Povratak ratu u kratkom roku je malo vjerovatan ukoliko Hamas ne bude insistirao na ostanku na vlasti, što u očima SAD-a nije opcija“, zaključuje on.