Cijene nafte porasle su za više od pet posto u utorak, nakon što je nekoliko zemalja odbilo zahtjev Donald Trumpa da pomognu u osiguravanju ključnog Hormuškog moreuza, dok je Iran nastavio ciljati susjedne zemlje proizvođače sirove nafte.

Time su nadoknađeni oštri gubici iz prethodnog dana, koji su uslijedili nakon što je čelnik Međunarodne agencije za energiju izjavio da bi se, ukoliko bude potrebno, mogle aktivirati dodatne zalihe.

Ipak, većina dionica nastavila je rast započet u ponedjeljak, dok su tehnološke kompanije bilježile uzlet nakon što je Nvidia saopćila da očekuje ostvarenje prihoda od najmanje bilion dolara do kraja 2027. godine.

Investitori također očekuju niz odluka centralnih banaka ove sedmice, za koje analitičari smatraju da bi mogle donijeti nastavak povećanja kamatnih stopa s ciljem ublažavanja mogućeg rasta inflacije izazvanog skokom cijena nafte.

Australija je u utorak saopćila da je povećala troškove zaduživanja zbog „naglo viših cijena goriva“.

Trump pozvao na savez

Trump je pozvao saveznike u Evropi i šire da pomognu u ponovnom otvaranju Hormuškog moreuza, koji je Iran praktično zatvorio, poručivši tokom vikenda da je osiguravanje tog plovnog puta „uvijek trebalo biti zajednički napor, a sada to i jeste“.

Međutim, u ponedjeljak je odgovor bio mlak. Njemački kancelar Friedrich Merz izjavio je da rat pokrenut američko-izraelskim napadima na Iran „nije pitanje za NATO“, dok su se Velika Britanija, Španija, Poljska, Grčka i Švedska također distancirale od tog poziva.

Australija i Japan također su odlučili da se ne pridruže.

Američki predsjednik rekao je za Financial Times u nedjelju da bi to bilo „veoma loše za budućnost NATO-a“ ukoliko saveznici odbiju pomoći, te je u ponedjeljak dodao da je zatražio odgodu samita s kineskim liderom Xi Jinping za „otprilike mjesec“ zbog ovog pitanja.

Kako kriza ne pokazuje znakove skorog okončanja, obje glavne vrste nafte zabilježile su nagli rast. West Texas Intermediate i Brent porasli su za više od pet posto, prešavši 100 dolara po barelu, prije nego što su blago pali.

Dan ranije su pale nakon što je direktor IEA-e Fatih Birol nagovijestio da bi zemlje članice mogle osloboditi dodatne količine nafte iz strateških rezervi „ako bude potrebno“, nakon što su već prošle sedmice dogovorile rekordno oslobađanje 400 miliona barela.

Iranski napadi se nastavljaju

Trgovce je ohrabrila i vijest analitičke platforme MarineTraffic da je pakistanski naftni tanker postao prvi neiranski tanker koji je prošao kroz Hormuški moreuz s uključenim automatskim transponderom.

Ipak, napadi na naftna postrojenja na Bliskom istoku su nastavljeni – u utorak su se čule eksplozije u Doha, dok je „nepoznati projektil“ pogodio tanker kod obale Omana.

U međuvremenu, Izrael je saopćio da je pokrenuo „opsežan val napada“ u Teheranu, kao i napade na Bejrut.

Dronovi su u ponedjeljak pogodili velika naftna polja u Ujedinjeni Arapski Emiratima i Iraku.

Također, napad dronom i raketama bio je usmjeren na američku ambasadu u Bagdadu rano u utorak, izjavio je sigurnosni zvaničnik.

Slabo uvjerenje

Berze su nastavile prkositi rastu cijena nafte, pri čemu su tržišta širom Azije rasla, potaknuta izjavama kompanije Nvidia, koje su investitorima pružile određeno olakšanje uprkos dešavanjima na Bliskom istoku.

Seul, koji je porastao gotovo 50 posto između početka godine i izbijanja rata, predvodio je rast s povećanjem većim od jedan posto. Taipei, gdje je listiran tehnološki gigant TSMC, zabilježio je sličan rast.

Hong Kong, Sidnej, Singapur, Bangkok, Jakarta i Manila također su bili u plusu, dok su Tokio i Šangaj zabilježili pad, a Mumbai ostao je nepromijenjen.

To je uslijedilo nakon što su sva tri glavna indeksa na Wall Streetu završila dan u značajnom plusu.

Međutim, Chris Weston iz kompanije Pepperstone upozorio je: „Uvjerenje u održivi rast rizične imovine i dalje je relativno slabo, iako je važno ostati otvoren za mogućnost da bi zamah mogao ojačati.“

Iako su komentari IEA-e i vijesti o tankeru pozitivno dočekani, upozorio je da je „teško ove događaje smatrati jasnom deeskalacijom ili stvarnim prekidom premije rizika u energetskom sektoru“.