Iako američkom predsjedniku Donaldu Trumpu nisu strani iznenadni zaokreti – bilo da se radi o tarifama, političkim savezima ili ratu Izraela u Gazi – njegove nagle promjene stava o Ukrajini posebno se izdvajaju po svojoj učestalosti i značaju.

Nakon svog improviziranog govora na Generalnoj skupštini UN-a, u kojem je kritikovao sve od Velike Britanije do Kine po pitanjima koja se kreću od politika zelene energije do migracija i zagađenja, Trump se ponovo osvrnuo na rat između Rusije i Ukrajine, sukob koji opisuje kao najteži za riješiti.

„Mislim da je Ukrajina, uz podršku Evropske unije, u poziciji da se bori i vrati kompletnu Ukrajinu u njenom izvornom obliku“, napisao je Trump na svojoj platformi Truth Social, dodajući da bi Kijev mogao čak povratiti i svoje teritorije, uključujući Krimski poluotok, „uz vrijeme, strpljenje i finansijsku podršku Evrope i, posebno, NATO-a“.

Ovo je označilo dramatičan zaokret u odnosu na njegov sredinom augusta održan sastanak s ruskim liderom Vladimirom Putinom na Aljasci, koji je nazvao „vrlo dubokim“ i „produktivnim“. Tada je Trump sugerirao da bi Ukrajina mogla morati odustati od dijela teritorije kako bi osigurala mir.

Iako se samit Putina i Zelenskog, koji je najavljivao, nikada nije ostvario, rat je eskalirao na nove nivoe, s ruskim dronovima koji nadlijeću zračni prostor Poljske, Rumunije i Estonije. Najskorije, Trump je također sugerirao da bi zemlje NATO-a trebale obarati ruske avione koji krše njihove granice.

Ali zašto Trump u različitim trenucima mijenja svoje stavove o Ukrajini? Je li ovaj posljednji zaokret zaista cilja na strateški cilj?

Ovo je „Trumpov stil“

Oleg Ignatov, viši analitičar za Rusiju u Međunarodnoj kriznoj grupi, naziva Trumpove oscilacije njegovim „stilom“, na koji će se „i Rusija i Ukrajina morati prilagoditi“. Mijenjajući stavove podrške s jedne strane na drugu, Trump pokušava i Moskvu i Kijev držati u neizvjesnosti te sebe predstaviti kao nezamjenjivog posrednika, kaže Ignatov.

Trumpove izjave na UN-u u vezi s Rusijom odražavaju njegovo nezadovoljstvo zbog nedostatka diplomatskog napretka, a ne nužno nagovještaj promjene američke politike, sugerira Eugene Chausovsky, stručnjak za odbranu iz instituta New Lines. Njegova najnovija taktika je oblik pritiska usmjeren na Putina da obustavi ili barem smanji vojne operacije protiv Ukrajine.

Privremenim pružanjem podrške Ukrajini, Trump podiže očekivanja u Kijevu, dok istovremeno zadržava mogućnost da okrivi Ukrajinu ako njena učinak na bojnom polju oslabi, dodaje Ignatov.

„Ukrajina će morati dokazati da, uz evropsku podršku i finansiranje, može promijeniti situaciju u svoju korist kako bi natjerala Putina da promijeni mišljenje. Putin će pokušati dokazati suprotno. U svakom slučaju, SAD će ostati jedini posrednik i vratiće se pregovorima kada obje strane budu spremne,“ rekao je Ignatov za TRT World.

Prema njegovim riječima, Evropa i Ukrajina ostaju uvjerene da uz zapadno finansiranje i oružje mogu nadživjeti Rusiju u iscrpljujućem ratu koji Putin ne može dobiti, kaže Ignatov. Dodao je da će, sve dok obje strane i njihovi saveznici gledaju na izglede za nastavak rata u pozitivnom svjetlu, rat trajati dugo.

Ukrajina je spremna okončati rat duž trenutne linije fronta uz sigurnosne garancije Zapada i prisustvo zapadnih trupa u Ukrajini, dok Putin ima druge uslove, zahtijevajući ustupke poput ukrajinske neutralnosti. „Mirovni sporazum (ili uslovi za okončanje rata) bit će određeni situacijom na bojnom polju“, dodaje Ignatov.

Do tada, Trump ih neće moći ubijediti ni u šta.

Iako su dodatne američke i evropske sankcije moguće, potpuni prekid trgovine je vrlo malo vjerovatan u skorije vrijeme, smatra Chausovsky. „Vrlo je malo vjerovatno da će se Putin odreći svojih ratnih ciljeva u Ukrajini, iako bi mogao sprovesti određeno taktičko smanjenje operacija ako procijeni da su NATO, a posebno Trump, ozbiljni u pogledu jačanja pritiska na Moskvu.“

Kako Rusi vide Trumpov novi zaokret

Sergej Markov, bivši Putinov savjetnik, vidi „veliki verbalni zaokret“ u izjavama američkog predsjednika na UN-u o Rusiji, ali ne i stvarnu promjenu politike.

Dok je Trump ranije prihvatao da Ukrajina treba prepustiti veći dio Donbasa Rusiji, sada, u dramatičnom verbalnom zaokretu, kaže da bi Kijev mogao povratiti sve svoje teritorije, kaže Markov za TRT World. Poput Ignatova i Chausovskog, i ruski analitičar vjeruje da je ovo samo pregovarački manevar.

Trump testira istinitost obećanja predsjednika Volodimira Zelenskog i da li ukrajinska vojska ima snagu da povrati sve teritorije zemlje koje su trenutno pod ruskom kontrolom. Ako Ukrajina ne uspije, Trump će vjerovatno prisiliti Zelenskog da sjedne s Rusima za mirovni sporazum, sugerira Markov.

Na marginama Generalne skupštine UN-a, Zelenski je rekao Trumpu da su ukrajinske snage povratile najmanje 360 kvadratnih kilometara okupirane teritorije od Rusije, opkolivši 1.000 ruskih vojnika.

Ipak, Markov insistira da Trump ne vjeruje kako Ukrajina može povratiti teritoriju od Moskve, niti poraziti vojsku koja je jednom odbila i Hitlerove nacističke snage i Napoleonovu imperijalnu armiju. Umjesto toga, tvrdi on, Trump želi prodati više američkog oružja Evropi, koja bi mogla nastaviti podržavati Ukrajinu u ratu.

Ipak, mnogi ruski analitičari Trumpov stav vide pozitivno, vjerujući da njegova retorika signalizira kako Washington neće prisiliti Rusiju na mirovni sporazum koji diktira Kijev.

„Evropa nije dovoljno jaka da se suprotstavi ruskoj vojsci“, kaže Markov. „Zapravo, nakon nekoliko mjeseci borbi, ukrajinska vojska bi se vjerovatno mogla suočiti s nekakvim kolapsom.“