Arheolozi koji rade na iskopavanjima u antičkom gradu Kolosaj, smještenom u egejskoj regiji Turkiye, otkrili su 60 grobnica starih blizu 2.200 godina.
Iako su slične vrste grobnica pronađene i na drugim mjestima u Anadoliji, stručnjaci ističu da je rijetkost pronaći tako velik broj grobnica izgrađenih jedna pored druge na tako malom prostoru.
„U Kolosaju smo otkrili ono što izgleda kao najveća nekropola u Anadoliji, s grobnicama isklesanim u stijeni u obliku korita. Nakon uklanjanja površinskog sloja zemlje, identifikovali smo blizu 65 grobnica, od kojih smo iskopali 60. Uz fragmente skeleta, pronašli smo i značajne arheološke podatke“, rekao je arheolog Baris Yener za agenciju Anadolu.
On je naglasio da su ljudi u antičko doba birali travertinske formacije kao groblja kako bi što efikasnije iskoristili zemljište.
„Ljudi iz antičkog perioda izuzetno su dobro koristili geološke i topografske karakteristike područja. Nastojali su iskoristiti travertinske stijene na najbolji način, budući da se u to vrijeme bavilo poljoprivredom – posebno uzgojem žitarica. Da bi sačuvali obradivo zemljište, kamenite travertinske dijelove koristili su kao groblja.“
Potencijal za vjerski turizam
Antički grad Kolosaj također ima značajan potencijal za vjerski turizam. Prema riječima arheologa Barisa Yenera, rezultati istraživanja ukazuju na to da su drevni stanovnici ovog područja pridavali veliku važnost zaštitnim vjerovanjima.
„Nalazi pokazuju koliko su stanovnici Kolosaja cijenili magiju, talismane i predmete za koje se vjerovalo da imaju zaštitnu moć. U grobnicama smo otkrili brojne hamajlije, talismane i kamenje za koje se vjerovalo da imaju ljekovita svojstva“, rekao je.
Ovi artefakti pružaju uvid u duhovnu potrebu zajednice za zaštitom i pokazuju koliko su pogrebni obredi bili usko povezani sa svakodnevnim religijskim praksama.
Među predmetima pronađenim kao grobni prilozi nalaze se terakotne i staklene bočice, uljane lampe za koje se vjeruje da su služile za osvjetljavanje tame – kako u svakodnevnom životu, tako i na putu nakon smrti – zatim novčići i lični predmeti poput sandala.
Popunjavanje historijske praznine
Yener je istakao da su nalazi iz iskopavanja u Kolosaju dovoljno značajni da popune hronološku prazninu u historiji ovog područja, objašnjavajući da sada posjeduju neprekinut niz informacija koji pokriva razdoblje od kasnog halkolitskog doba pa sve do turkifikacije Honaza 1206. godine.
Kolosaj, koji je u perzijskom periodu bio jedan od najistaknutijih gradova, imao je i važnu ulogu u historiji kršćanstva tokom rimskog i vizantijskog razdoblja.
Međutim, kako su se u blizini počeli razvijati susjedni antički gradovi poput Hijerapolisa i Laodikije, Kolosaj je postepeno gubio svoj značaj te je pretrpio velika oštećenja u zemljotresu koji se dogodio u 1. stoljeću nove ere.
Grad je obnovljen pod imenom Honai oko 692. godine, ali je konačno napušten nakon još jednog razornog zemljotresa 787. godine.
Nakon trogodišnjih površinskih istraživanja, iskopavanja su započela pod vodstvom arheologa Barisa Yenera sa Univerziteta Pamukkale, u sklopu projekta Ministarstva kulture i turizma pod nazivom Nasljeđe za budućnost.
Lokalitet se nalazi unutar današnjih granica provincije Denizli, u podnožju planine Honaz.
Poznat kao ključno trgovačko središte još od 6. stoljeća prije nove ere, Kolosaj – naročito poznat po proizvodnji vune i tekstila – i dalje otkriva nove uvide u svoju prošlost kroz kontinuirana arheološka istraživanja.
